i. Ovlaštenje za podnošenje prijave (aktivna legitimacija) .. 701

Pojedinačni podnosilac prijave mora tvrditi da je lično žrtva kršenja ljudskih prava u okolnostima datog slučaja. Prema tome, direktor pravnog lica ili direktor škole ne mogu biti lično podnosioci prijava a, istovremeno, tvrditi da su povrijeđena prava i slobode njihovog pravnog lica, tj. škole. U ovakvim okolnostima oni mogu samo biti zastupnici podnosioca prijave.³²¹⁷ Slično tome, otac ne može biti podnosilac prijave a, istovremeno, tvrditi da su povrijeđena prava i slobode njegove punoljetne kćerke. I u ovom slučaju otac može biti samo njen zastupnik.³²¹⁸ Ukoliko je određenom licu, na osnovu izvršenja neke odluke, samo „dotaknut“ pravni interes, ne radi se o kršenju njegovih prava i sloboda, te on ne može tvrditi da je žrtva kršenja ljudskih prava.³²¹⁹ Imalac dionica jednog pravnog subjekta ne može se pozivati na povredu svojih imovinskih prava ukoliko smatra da je odluka kojom se utvrđuje odnos između privatnog i državnog kapitala u tom preduzeću nepravedna. U tom slučaju jedini pravni subjekt koji je aktivno legitimisan jeste samo preduzeće.³²²⁰ Ukoliko podnosilac prijave nastupa istovremeno i u ime navodnih žrtava i u svoje lično ime, mora raspolagati određenom punomoći.³²²¹ Actio popularis je, prema tome, isključena.³²²² Shodno tome, registrovano društvo penzionera ne može se predstaviti kao žrtva kršenja ljudskih prava zbog, navodnog, propuštanja javne vlasti da poveća penziju. Da bi društvo nastupilo u svojstvu zastupnika pojedinačnih penzionera i pokrenulo postupak pred Domom, mora imati njihovu punomoć.³²²³ Isto važi i za grupu zastupnika opštinskog vijeća koji pred Domom pobijaju rješenje opštinskog vijeća o oduzimanju imovine, jer istovremeno ne tvrde da su tom odlukom sami žrtva kršenja ljudskih prava, niti zastupaju eventualne žrtve kršenja ljudskih prava.³²²⁴ Ipak, jedna vjerska zajednica, osim njenih članova, sama može biti žrtva kršenja ljudskih prava zabrane diskriminacije u odnosu na imovinska prava i slobodu vjeroispovijesti.³²²⁵

Ako podnosilac prijave nakon podnošenja prijave umre, a pravni interesi i želje postoje, nasljednici mogu preuzeti vođenje postupka povodom podnesene prijave, ali tako da se samim nasljednicima priznaje status podnosioca prijave, jer taj status umrli ne može zadržati.³²²⁶ Ovako izabrana konstrukcija Doma ne bi trebalo da u potpunosti pogodi smisao onog što je predviđeno u članu VIII1. Aneksa 6. Ovaj član, naime, ne govori o sljedniku u smislu preuzimanja pravne pozicije podnosioca prijave, već o zastupanju u ime (on behalf of) navodnih žrtava koje su umrle ili nestale. Prema tome, radi se o specijalnom slučaju procesne legitimacije. U slučaju nasljeđivanja mora se raditi, u skladu s tim, o „zakonskom“, a ne o „pretpostavljenom zakonskom“ pravnom sljedniku, što je uslovljeno raspolaganjem rješenjem o nasljeđivanju koje je donio nadležni sud.³²²⁷

U kasnijoj sudskoj praksi KLJP pri USBiH razlikuje da li je „žrtva kršenja“ ljudskih prava umrla prije ili nakon podnošenja prijave Domu.³²²⁸ Ukoliko je umrla prije podnošenja prijave, pravni sljednici ne mogu podnijeti prijavu Domu u vlastito ime.³²²⁹ Izuzetak važi za slučajeve u kojima se tvrdi da je povrijeđeno pravo iz čl. 2, 3. i 8. EKLJP.³²³⁰ Umre li „žrtva kršenja“ ljudskih prava nakon podnošenja prijave, bliži srodnici, tj. nasljednici, mogu da nastave postupak ukoliko uspiju pred Domom da dokažu da smrt nema uticaja na meritornu odluku. To će biti slučaj ukoliko bliži srodnici, tj. nasljednici, uspiju dokazati vlastiti pravni interes.³²³¹ U suprotnom, zahtjev bližih srodnika, tj. nasljednika, može se tretirati samo kao nova prijava.³²³² U vezi sa isplatom odštete, bliži srodnici, tj. nasljednici, mogu nastaviti već započeti postupak ukoliko se radi o materijalnoj šteti umrlog ili nematerijalnoj šteti bližih srodnika, tj. nasljednika, koju su pretrpjeli uslijed povrede ljudskih prava umrlog.³²³³

Čl. II2. i VIII1. Aneksa 6. ne ograničavaju podnosioca prijave državljanstvom, tako da i državljanstvo Bosne i Hercegovine nije nužna pretpostavka za vođenje postupka.³²³⁴ Upravo u slučajevima nestanka ljudi ili nezakonitog lišavanja slobode široko postavljeno ovlaštenje za podnošenje prijave Domu pokazalo se nužno radi efikasne zaštite ljudskih prava i sloboda, jer same žrtve nisu ili nisu više bile u stanju da se lično obrate Domu za ljudska prava.³²³⁵

Uz izuzetak jednog slučaja „međuentitetskog“ postupka protiv RS, koji je pokrenula FBiH,³²³⁶ sve prijave upućene Domu podnijele su same žrtve kršenja ljudskih prava, odnosno njihovi bliži srodnici, ili pravni subjekti, kao što su vjerske zajednice, interesne zajednice ili medijske kuće.³²³⁷

Za razliku od procesnog prava, koje važi za redovno sudstvo, prijava procesno nesposobne stranke se može proglasiti prihvatljivom ako ta osoba ima faktičku sposobnost da shvati situaciju u kojoj se nalazi, ili priroda navodnih povreda čini nužnim da se prijava proglasi prihvatljivom.³²³⁸