C. Procedure (član VI/2)

2. Procedure

(a) Većina svih članova Suda sačinjava kvorum.

(b) Sud će većinom glasova svih članova usvojiti svoj poslovnik o radu. Sud će voditi javne rasprave, a svoje odluke će javno obrazlagati i objavljivati.

Član VI/2. Ustava BiH propisuje osnovne principe vođenja postupka pred Ustavnim sudom BiH i ovlašćuje Sud da sâm usvoji svoj „poslovnik o radu“.

Ustavni sud BiH može da obavlja svoju funkciju ako je prisutna većina svih članova (kvorum). Kada je u pitanju održavanje plenarne sjednice, Ustavni sud BiH, osim postojanja kvoruma za rad, u članu 42. stav 2. Pravila Ustavnog suda BiH a. v., dodao je još jedan uslov! Naime, uprkos tome što sjednici prisustvuje pet sudija, prema logici Pravila, kvorum nije ispunjen ako sjednici Ustavnog suda ne prisustvuje niti jedan sudija iz reda jednog konstitutivnog naroda. Sumnje u ustavnost ove odredbe već su iznesene u prethodnom tekstu.²⁸⁹² Obrazloženja o sumnji u ustavnost ovih odredaba treba dopuniti i činjenicom da su sve sudije – a ne samo sudije iz određenog konstitutivnog naroda – pozvane i obavezne da štite nacionalne interese svih grupa (konstitutivnih naroda ili nacionalnih manjina). Za razliku od Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Ustavni sud BiH, snagom Ustava BiH, nije sastavljen na principu etničke, već teritorijalne proporcije.

Ustav BiH ne propisuje većinu unutar kvoruma koja je potrebna da bi se jedna odluka mogla usvojiti. U zavisnosti od toga da li se radi o odlučivanju u plenumu ili na vijećima, Pravila Ustavnog suda BiH a. v. različito definišu nužnu većinu. Prema članu 40. Pravila Ustavnog suda BiH a. v., odluka Ustavnog suda na plenarnoj sjednici donosi se većinom glasova svih sudija (stav 2). O apelacijama,²⁸⁹³ u principu, jednoglasno odlučuje Vijeće od pet sudija (stav 3). Odluka Malog vijeća, koja se tiče, uglavnom, privremenih mjera, donosi se, takođe, jednoglasno (stav 4).

Član VI/2. Ustava BiH jamči dvije osnovne pretpostavke za vođenje postupka pred Ustavnim sudom BiH. Odluke moraju biti obrazložene i moraju biti rezultat javnog postupka. Oba elementa su više razrađena u Pravilima Ustavnog suda BiH,²⁸⁹⁴ koja regulišu i mnogobrojne druge aspekte postupka pred ovim sudom. Ipak, „javnost” postupka pred Sudom, prema tumačenju Ustavnog suda BiH, ne treba se shvatiti tako da se u svim predmetima održava javna rasprava. Sasvim suprotno, prema članu 46. stav 1. Pravila Ustavnog suda BiH a. v., Ustavni sud BiH će u plenarnom sazivu održati javnu raspravu samo kada je u postupku pred Ustavnim sudom potrebno neposredno raspraviti o pitanju značajnom za donošenje odluke. O potrebi da se održi javna rasprava odlučuje Ustavni sud BiH na plenarnoj sjednici (član 46. stav 2. Pravila Ustavnog suda BiH a. v.). Javnost postupka pred Ustavnim sudom BiH osigurava se obavještavanjem javnosti o pripremanju i održavanju sjednica i javnih rasprava pred Ustavnim sudom BiH, o toku postupka, dostavljanjem službenih saopštenja sredstvima javnog informisanja, održavanjem konferencija za štampu, garantovanjem prava na uvid u spis itd. Obrazloženje i zaključci su elementarni sastavni dijelovi svake odluke.

Član VI/2. Ustava BiH jamči ovlaštenje Ustavnog suda BiH da usvoji svoj „poslovnik o radu”. Poslovnik o radu – konkretno nazvan Pravila – obuhvata propise o unutrašnjoj strukturi Suda, kao i o samom postupku. Ova autonomija je uslov nezavisnosti Ustavnog suda BiH u odnosu na druge ustavne organe. Mada autonomija i nezavisnost Ustavnog suda BiH nisu expressis verbis propisane u samom Ustavu BiH, ovi principi se, ipak, mogu izvesti iz (a) naloga Ustavnom sudu da „usvoji […] svoj poslovnik o radu“, (b) nepostojanja naloga zakonodavcu da zakonski propiše unutrašnju strukturu i postupak pred Ustavnim sudom BiH, kao i (c) opšteg ustavnopravnog principa podjele vlasti, koji je inherentan element principa pravne države (član I/2. Ustava BiH) evropskih ustavnih tradicija.²⁸⁹⁵ Takođe, ova autonomija odgovara posebnom rangu i poziciji Ustavnog suda BiH kao ustavnog organa. U svojoj praksi Ustavni sud BiH je proglasio Pravila Ustavnog suda BiH ustavnom kategorijom.²⁸⁹⁶ Na ovaj način, mogućnost uticaja zakonodavne i egzekutivne vlasti na Ustavni sud BiH je ograničena. U isto vrijeme, široka sudska autonomija podrazumijeva da Ustavni sud BiH na vrlo kvalitetan način rješava vlastita „unutrašnja pitanja“ (postupak, organizacija i drugo) i procesno oblikuje nadležnosti Suda.

Međutim, to ne znači da Ustavni sud BiH djeluje u „vakuumu” državne vlasti. Doduše, Ustavni sud BiH, pozivajući se na član IX/2. Ustava BiH, zabranio je zakonodavcu da smanjuje sudijama Ustavnog suda BiH naknade (plate) za vrijeme trajanja njihovog mandata.²⁸⁹⁷ Ipak, Parlamentarna skupština BiH ima ovlaštenje da određuje budžet institucija BiH i donosi relevantne zakone, mada ona to može raditi samo uz poštivanje Ustava BiH.²⁸⁹⁸ Kada se radi konkretno o Ustavnom sudu BiH, to znači da on ima pravo da zadrži finansijsku nezavisnost i samostalnost. To uključuje pravo finansijskog planiranja, predlaganja budžeta i raspoređivanja odobrenih budžetskih sredstava.²⁸⁹⁹ S druge strane, Ustavni sud BiH svakako mora podlijegati kontroli nadležnog organa kada je u pitanju trošenje odobrenih budžetskih sredstava.²⁹⁰⁰