A. Uvod

Iako su i bivša SFRJ i RBiH imale svoj ustavni sud, Ustavni sud BiH, po svom personalnom sastavu, široko postavljenim nadležnostima i materijalnopravnoj osnovi za ustavnu kontrolu, predstavlja pravni novum. Kao i za cijeli Ustav BiH, tako i za Ustavni sud BiH važi premisa da je, osim kontinuiteta ustavnopravnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, ostalo malo sličnosti sa prijašnjim republičkim ustavnim sudom.²⁸⁷⁵ Poistovjećivanje prava građana da pokrenu postupak ustavnopravne kontrole (actio popularis) pred bivšim republičkim Ustavnim sudom sa individualnom ustavnom žalbom (apelacijom) pred današnjim Ustavnim sudom BiH ponukano je, inter alia, i željom da se Ustavu RBiH dâ legitimacijska prednost u odnosu na Ustav BiH. „Razvijena zaštita i istančana dogmatika ljudskih prava i osnovnih sloboda nikada nisu bile vrline ustavnih sistema“ bivših jugoslovenskih republika.²⁸⁷⁶

Ustavni sud BiH je ustavni organ.²⁸⁷⁷ Njegove nadležnosti su izričito propisane u Ustavu BiH.²⁸⁷⁸ Ustavni sud BiH, kao posljednja instanca u tumačenju Ustava BiH, ima konačnu riječ u ustavnopravnim sporovima nastalim između ostalih ustavnih organa. Uprkos tome, njegova „ustavnopravna funkcija“²⁸⁷⁹ ne uključuje pravo da proširi svoje nadležnosti izvan ustavnopravnog mandata. Zadatak Ustavnog suda BiH da štiti Ustav BiH istovremeno ga prisiljava na samoograničenje. Ustavni sud BiH nosi poseban teret odgovornosti, a to je da u posljednjoj instanci odlučuje o najvažnijim ustavnopravnim pitanjima u BiH. To zahtijeva da sudije ovog suda, kao najviše pozicionirani u sudskoj hijerarhiji, posjeduju stručnu perfekciju, odmjerenost, dalekovidnost i sudijsku suzdržanost.

Ustavni sud BiH, snagom Ustava BiH, ima posebno mjesto u sudstvu. On je dio sudske vlasti. Ustav BiH ne propisuje samo njegove nadležnosti već mu daje i ovlaštenje da usvoji vlastiti „poslovnik o radu“. Zbog nepostojanja naloga zakonodavca – a što je prisutno i u drugim ustavima²⁸⁸⁰ – da putem zakona reguliše postupak i organizaciju Ustavnog suda BiH, ovaj najviši sud u državi sâm, u svom „poslovniku o radu“, koji se danas zove Pravila,²⁸⁸¹ reguliše na vrlo iscrpan način ustavnopravne zadatke iz člana VI Ustava BiH. S obzirom na to, možemo govoriti o dualističkom modelu bosanskohercegovačkog sudstva.²⁸⁸² Određene strukture tzv. jedinstvenog modela prepoznatljive su samo u vezi sa apelacionom nadležnosti Ustavnog suda BiH. Naime, kao reviziona instanca u pojedinačnim predmetima, Ustavni sud BiH, na osnovu člana VI/3.b) Ustava BiH, raspravlja o ustavnopravnim pitanjima. Međutim, i redovni sudovi su pozvani da tumače i primjenjuju Ustav BiH. Ipak, treba naglasiti da samo Ustavni sud BiH ima ovlaštenja da utvrdi protivustavnost jednog opšteg akta i da takav akt stavi van snage.²⁸⁸³