2. Član V/5.b) Ustava BiH

Članom V/5.b) Ustava BiH se uspostavlja Stalni komitet za vojna pitanja. Prije procesa reforme odbrane 2003. godine međunarodna zajednica je uložila značajna sredstva u razvijanje Stalnog komiteta za vojna pitanja, kao jedinog tijela na državnom nivou sa ustavnim nadležnostima u oblasti odbrane. Međutim, Ustavni sud BiH je potvrdio da je Stalni komitet za vojna pitanja „koordinaciono tijelo”, a ne institucija BiH.²⁸⁷² Ova činjenica je ozbiljno ograničila njegovu mogućnost da preuzme neke funkcije ministarstva odbrane.

Uloga Stalnog komiteta za vojna pitanja je značajno promijenjena i degradirana procesom reforme odbrane koji je započeo 2003. godine. Uspostavljanjem novog Ministarstva odbrane na državnom nivou ustavno definisana uloga Stalnog komiteta za vojna pitanja je postala bespredmetna. Njegova nadležnost je sada definisana u Zakonu o odbrani Bosne i Hercegovine, koji Stalni komitet za vojna pitanja ograničava na savjetovanje Predsjedništva o odbrambenoj i bezbjednosnoj politici i imenovanju komandanata.²⁸⁷³ Ali, pošto se članom V/5.b) Ustava BiH samo zahtijeva učešće članova Predsjedništva u Stalnom komitetu za vojna pitanja i ostavlja Predsjedništvu da po svom nahođenju imenuje ostale članove, čak i ova savjetodavna uloga bi se mogla efikasno ukloniti ukoliko Predsjedništvo ne bi imenovalo nijednog predstavnika entitetâ u Stalni komitet za vojna pitanja.

Zakon priznaje ustavni status Stalnog komiteta za vojna pitanja uz prihvaćanje da Predsjedništvo ima ustavnu nadležnost da mu poveća ili oduzme zakonski definisane nadležnosti.²⁸⁷⁴ Isto tako, Zakon o odbrani ne nastoji definisati članstvo u Stalnom komitetu za vojna pitanja, što je ustavni prerogativ Predsjedništva.