Idi na sadržaj

Nadležnost Vijeća ministara je sažeto prikazana u članu V/4.a) Ustava kao odgovornost „za provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine u oblastima kako je naznačeno u st. 1, 4. i 5. člana III, o čemu podnosi izvještaj Parlamentarnoj skupštini”.

Tekst koji se odnosi na nadležnost Vijeća ministara je usklađen sa formulacijom koja se koristi u članu III/1. Ustava BiH, gdje su navedene odgovornosti institucija BiH.2850 Međutim, neko se može pitati na koji način su podijeljeni zadaci između Vijeća ministara, koje provodi politiku i odluke Bosne i Hercegovine, i Predsjedništva koje, u skladu sa članom V/3.e) Ustava BiH, izvršava odluke Parlamentarne skupštine. To pitanje je pokrenula i Venecijanska komisija u svom Mišljenju o ustavnoj situaciji u Bosni i Hercegovini2851 u kojem je navela da postoji, izgleda, veliki rizik da se nadležnosti Predsjedništva za izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine [član V/3.e) Ustava BiH] preklapaju sa nadležnostima Vijeća ministara za provođenje politike i odluka koje se donose na nivou države [član V/4.a) Ustava BiH].

Nadležnost Vijeća ministara je provođenje politike i odluka BiH u određenim oblastima. U mnogim slučajevima Vijeće ministara je tijelo koje definiše politiku. Radi ilustracije, strategije i politički dokumenti iz više oblasti usvojeni su na inicijativu Vijeća ministara,2852 ili na zahtjev Parlamentarne skupštine.2853

Drugi specifičan zadatak koji je dodijeljen Vijeću ministara može se naći u članu V/3.f) Ustava BiH, koji se odnosi na ovlaštenja Predsjedništva. Prema ovoj odredbi, Predsjedništvo, uz preporuku Vijeća ministara, predlaže godišnji budžet Parlamentarnoj skupštini. Izgleda da je naglasak stavljen na ulogu predlagača, koju ima Predsjedništvo. Međutim, u tom pogledu je razvijena praksa. Naime, Vijeće ministara, konkretno ministar finansija i trezora, priprema nacrt budžeta i u vezi s tim vrši koordinaciju sa institucijama.2854

Donedavnapraksaje dodjeljivala Predsjedništvuviše formalnuulogu potvrđivanja, mada je, posmatrano sa strogo ustavnog stanovišta, Predsjedništvo ostalo predlagač. Međutim, u posljednje dvije godine Predsjedništvo svoju ulogu tumači na širi način, uglavnom, zbog činjenice da Predsjedništvo ima dva člana koji pripadaju strankama koje nisu zastupljene u Vijeću ministara, ili nemaju mogućnost da blokiraju njegove odluke. Postupak usvajanja budžeta za 2008. godinu predstavlja relevantan slučaj: Predsjedništvo je u dva navrata odbilo da potvrdi budžet koji je predložilo Vijeće ministara. Umjesto da potraži kompromis u Predsjedništvu i dopuni prijedlog budžeta, Predsjedništvo je predloženi budžet vratilo Vijeću ministara. Tek kada je Vijeće ministara konačno shvatilo da ne može ispuniti zahtjeve određenih članova Predsjedništva, Predsjedništvo je dopunilo konačni prijedlog budžeta. Ako slučaj iz 2008. godine ilustruje nadležnost koju Predsjedništvo ima u pogledu dopuna i izmjena budžeta koji je predložilo Vijeće ministara, ovu svoju nadležnost Predsjedništvo nije nikada prije vršilo, niti je preduzelo neke radnje koje bi dovele u pitanje cjelovitost budžeta koji su pripremili stručnjaci u Ministarstvu finansija.

Značaj Vijeća ministara u pogledu usvajanja budžeta naglašen je usvajanjem Zakona o državnom Fiskalnom vijeću,2855 kojim se uspostavlja tijelo u kojem državna vlada i vlade entitetâ vrše koordinaciju svoje fiskalne politike i usvajaju prijedlog gornje granice zaduženja, kao i prijedlog fiskalnih ciljeva budžeta institucija BiH i entitetâ.2856 Kao rezultat toga, sada smo suočeni sa, na neki način, čudnom situacijom u kojoj se zakonom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine traži da se predlagač budžeta obaveže da će poštivati odluke tijela u kojem je zastupljeno samo Vijeće ministara. Čini se da ovo narušava preraspodjelu zadataka između izvršnih organa BiH, tako da Vijeće ministara „preporučuje“ budžet, a Predsjedništvo ga „predlaže“. Opcija da se zakonom uspostavi takvo fiskalno vijeće, takođe, povećava zabrinutost, jer nije sigurno da li takav zakon može obavezati entitete da vrše svoje budžetske nadležnosti.


Footnotes

  1.  Vidi posebno tač. a) do d) i f) člana III/1. Ustava BiH.

  2.  Venecijanska komisija, Mišljenje o ustavnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i ovlaštenjima Visokog predstavnika od 11.3.2005. godine, dostupno na Internet-stranici: <http://www.venice.coe.int/docs/2005/CDL-AD(2005)004-e. asp?PrintVersion=True&L=E>.

  3.  Strategija za reformu sektora pravde od 2008. do 2012. godine, dostupna na Internet-stranici: <http://www.mpr.gov.ba/bs/str.asp?id=8>.

  4.  Odluka o politici sektora telekomunikacija Bosne i Hercegovine od 28.3.2002. godine („Sl. gl. BiH“ broj 9/02).

  5.  Zakon o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine („Sl. gl. BiH“ broj 61/04).

  6.  Zakon o Fiskalnom vijeću Bosne i Hercegovine („Sl. gl. BiH“ broj 63/08).

  7.  Vidi, član 5. Zakona o državnom Fiskalnom vijeću, kojim je predviđeno da Fiskalno vijeće ima sljedeće nadležnosti i odgovorno je za: „[…] (b) Usvajanje prijedloga dokumenta “Globalni okvir fiskalne bilanse i politike u Bosni i Hercegovini”, koji sadrži sljedeće parametre: Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Distrikt Brčko, […] u konsolidovanom budžetu, budžete: institucija Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brčko. […] (d) Praćenje realizacije utvrđenih ciljeva i kriterija pri donošenju i izvršavanju budžeta, kao i preduzimanje određenih korektivnih mjera i aktivnosti; [...].“

Traži odluku US

Share this page

This site is registered on wpml.org as a development site. Switch to a production site key to remove this banner.