B. Nadležnosti Države izvan člana III/1. Ustava BiH

I izvan člana III, Ustav BiH nameće kao obavezu Bosni i Hercegovini i/ ili entitetima određene nadležnosti, ili ih dodjeljuje institucijama Bosne i Hercegovine.

Prema članu I/7. Ustava BiH, postoji državljanstvo Bosne i Hercegovine, koje reguliše Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, i entitetsko državljanstvo, koje regulišu entiteti. Entiteti mogu izdati pasoše svojim građanima na osnovu propisâ koje je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine [član I/7.e) Ustava BiH].

U Odluci broj U 25/00 predmet ispitivanja Ustavnog suda BiH je bila ustavnost Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH je proglasio Zakon ustavnim. Sud je u odluci naglasio da postoji jasna jezička i suštinska razlika u Ustavu BiH između uređenja pasoša i izdavanja pasoša.²⁵⁸⁷ To je još jedan primjer za to da se nadležnosti dodjeljuju Bosni i Hercegovini i izvan člana III Ustava BiH. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, prema tome, isključivo je nadležna za izgled bh. pasoša, a entiteti, na osnovu državnog zakona, mogu ih samo izdavati. Ni član I/7.a) i b) Ustava BiH, niti ijedna druga odredba Ustava BiH ne nalažu Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine obavezu da osigura da bh. pasoši mogu služiti kao dokaz državljanstva entiteta. Prema tome, brisanje oznaka entitetâ ne krši Ustav BiH.²⁵⁸⁸

Prema čl. IV/2. i V/1. Ustava BiH, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine donosi Izborni zakon. Čl. IV/4.e) i V/3.i) Ustava BiH obavezuju Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine da regulišu pitanja koja se prenesu na ove institucije na osnovu sporazuma entitetâ. Na osnovu člana VI Ustava BiH, država je odgovorna za državno ustavno sudstvo. Na osnovu člana V/5.a), prva rečenica, Ustava BiH, svaki član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, po osnovu svoje funkcije, ima vrhovnu komandu nad vojnim snagama. Osim toga, članovi državnog Predsjedništva nadležni su za izbor Stalnog komiteta za vojna pitanja [član V/5.b) Ustava BiH].

Prema članu VI/1.d) Ustava BiH, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je imala mandat, a što do sada nije iskoristila, da nakon isteka perioda od pet godina od imenovanja prvih sudija Ustavnog suda BiH zakonom predvidi drugačiji način izbora trojice sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Na osnovu člana VII/1. Ustava BiH, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine određuje nadležnosti Centralne banke. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, nakon perioda od šest godina od stupanja na snagu Ustava BiH, može dodijeliti i nadležnosti koje su u tom periodu bile izričito isključene iz domena nadležnosti ove institucije. Iz ove odredbe Ustavni sud BiH je zaključio da je Centralna banka jedina i isključivo nadležna za pitanje valutne i novčane politike, tako da entitetima ne preostaje bilo kakva nadležnost prema članu III/3. Ustava BiH.²⁵⁸⁹

Prema Ustavnom sudu BiH, član 98. Ustava RS, kojim se osniva Narodna banka Republike Srpske i koji predviđa pravnu osnovu za njen status, organizaciju, upravljanje i poslovanje, bio je sporan. Naime, razlog za to je činjenica da ovaj član nije uvažio u dovoljnoj mjeri ograničenja koja su proizlazila iz člana VII Ustava BiH.²⁵⁹⁰ Takođe, Ustavni sud BiH je proglasio neustavnim i stavio van snage član 76. stav 2. Ustava RS, koji je Narodnoj banci Republike Srpske pripisao nadležnost da daje prijedloge propisa iz valutnog, kreditnog i deviznog sistema: iz člana VII Ustava BiH jasno se može zaključiti da je Centralna banka Bosne i Hercegovine jedina nadležna za valutnu politiku u cijeloj Bosni i Hercegovini, a ovaj pojam treba tako shvatiti da uključuje i zakonodavne prijedloge.²⁵⁹¹

Osim ovih državnih nadležnosti, koje nisu izričito spomenute u članu III/1. Ustava BiH, Ustav sadrži još niz odredaba koje institucionalno regulišu pitanje državnih nadležnosti. Tako, član VIII/1. Ustava BiH predstavlja refleksiju člana III/1.e) Ustava BiH, jer Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na prijedlog Predsjedništva Bosne i Hercegovine, usvaja budžet kojim se finansiraju troškovi potrebni za izvršavanje nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine i međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine. Na osnovu člana VIII/3. Ustava BiH, FBiH će obezbijediti dvije trećine, a RS jednu trećinu prihoda koji su potrebni da bi se popunio budžet (Bosne i Hercegovine), osim ako se prihodi ne prikupljaju na način kako je utvrdila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

U zahtjevu za ocjenu ustavnosti u predmetu broj U 25/00 podnosilac je tražio da se ocijeni ustavnost odredaba člana 28. Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine, prema kojem je Ministarstvo za civilne poslove i komunikacije Bosne i Hercegovine, između ostalog, odgovorno za određivanje cijene putnih isprava, te ubiranje i raspodjelu novca dobijenog od toga. Podnosilac je, naime, tvrdio da Bosna i Hercegovina ne bi smjela pripisati ovaj iznos budžetu Bosne i Hercegovine. Obrazlažući da je ovakav transfer, ipak, obuhvaćen Ustavom BiH, Ustavni sud BiH je uputio na odredbe čl. IV/4.b) i VIII/3. Ustava BiH, koje expressis verbis propisuju da je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nadležna za regulisanje pitanja javnih prihoda.

Institucionalno dodjeljivanje nadležnosti iz člana III/1.a) i e) Ustava BiH može se naći u čl. IV/4. i V/3. Ustava BiH, koji ovlašćuju Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine da odlučuje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija Bosne i Hercegovine i za međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine [član IV/4.b) Ustava BiH]; o odobravanju budžeta za institucije Bosne i Hercegovine [član IV/4.c) Ustava BiH]; davanju saglasnosti za ratifikaciju ugovora [član IV/4.d) Ustava BiH]. S druge strane, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, prema članu V/3.a) – d) Ustava BiH, nadležno je za provođenje vanjske politike. Prema članu V/3.f) Ustava BiH, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ima pravo da predlaže godišnji budžet.