(a) Postupak preispitivanja u skladu sa Pravilima puta
Postupak Pravila puta koji se zasniva na Rimskom sporazumu iz februara 1996. godine, koji su potpisale strane u sukobu, bio je važan postupak čiji je cilj bio da spriječi proizvoljna hapšenja na osnovu navoda o ratnim zločinima. Od strana pristupnica Sporazumu se zahtijevalo da podnesu dosjee predmeta o ratnim zločinima Tužilaštvu MKSJ-a na provjeru i odobrenje prije nego što ih proslijede na postupanje na domaćem nivou. U početku Sporazum nije predstavljao vid saradnje sa MKSJ-em u skladu sa članom II/8. Ustava BiH, jer je Tužilaštvo MKSJ-a tek naknadno „prihvatilo” da obavlja dužnosti preispitivanja na koje je pristalo u Rimskom sporazumu i da u tu svrhu uspostavi Jedinicu Pravila puta. Međutim, Rimskim sporazumom se zahtijevalo da se predmeti proslijede MKSJ-u radi provjere i odobravanja prije nego što se izda ijedan nalog za hapšenje na domaćem nivou (na osnovu odobrenja A kategorije). Stoga, Sporazum je postao oblik saradnje sa MKSJ-em. U toku svog postojanja Jedinica je pregledala 900 istražnih dosjea,2573 koji uključuju ukupno 5.789 osoba osumnjičenih za ratne zločine.2574 Glavni tužilac MKSJ-a je dao odobrenje da se uhapsi 848 osoba na osnovu optužbi za ratne zločine. Međutim, u mnogim slučajevima hapšenja su se vršila uz povredu Pravila puta.2575 Jedinica Pravila puta je zatvorena u septembru 2004. godine i svoje nadležnosti je prenijela na Tužilaštvo BiH koje je ustanovljeno 2002. godine.
Član 1.7. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine predviđa da se Rimski sporazum poštuje kao uslov za zabranu osobama da se registruju za glasanje, ili da se kandiduju, ili da obavljaju javnu funkciju na teritoriji BiH u slučaju da izdržavaju kaznu koju je izrekao bilo koji sud u BiH, ili da nisu ispoštovale naredbu sudova zbog ozbiljnih kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Dakle, prije otpočinjanja postupka u predmetu na državnom nivou, bilo je potrebno dobiti odobrenje „kategorije A” od Jedinice Pravila puta MKSJ-a, u kojem se navodi da postoji dovoljno dokaza za vođenje postupka. Pozivanje na preispitivanje MKSJ-a je postalo suvišno kada se odustalo od Rimskog sporazuma u septembru 2004. godine, te kada je Tužilaštvo BiH preuzelo dužnosti Jedinice Pravila puta. Relevantne garancije koje su Pravila puta imala za cilj da obezbijede sada su sadržane u relevantnim odredbama Zakona o krivičnom postupku BiH i zahtijevaju od Tužilaštva da utvrde dovoljno dokaza prije nego što dođe do hapšenja, bilo u fazi prije ili poslije optužnice. Takođe, sistem sudskog preispitivanja garantuje prava na pravičan postupak osobama koje su optužile i/ili uhapsile domaće vlasti.
Footnotes
Vidi Internet-stranicu: <http://www.un.org/icty/glance-e/index.htm>.
Garms/Peschke, 2006, str. 3.
Vidi relevantnu sudsku praksu Doma za ljudska prava BiH, naprimjer, CH/98/638; CH/98/1366; o – negativnom – uticaju Pravila puta i nadležnosti MKSJ-a na domaće krivično procesuiranje ratnih zločina vidi, Garms/Peschke, 2006, str. 21-23.