■ Obaveza organa vlasti BiH da poštuju pravila

Tužilac protiv MKSJ je proslijedio organima vlasti BiH ukupno 7 predmeta u skladu sa pravilom 11. bis. Pošto se odluka Vijeća MKSJ-a da proslijedi predmet donosi u formi naredbe na osnovu pravila 11. bis, u slučaju da se takva odluka donese, domaći organi vlasti nemaju nikakvu diskreciju da li da prihvate predmet ili ne. Slijedi da je Vijeće ministara BiH pokazalo spremnost i sposobnost da prihvati sve relevantne predmete za koje je Tužilaštvo zahtijevalo da budu proslijeđeni kao podnesci u okviru postupaka pred Vijećem za prosljeđivanje. Samo za predmet protiv Dragomira Miloševića, za koji je Tužilaštvo zahtijevalo da bude proslijeđen, Vijeće ministara BiH je tvrdilo da ne smatra da je taj predmet pogodan za prosljeđivanje s obzirom na status počinioca i ozbiljnost zločina o kojima se radilo. Ipak, Vijeće ministara je pokazalo volju i spremnost za krivično gonjenje u predmetima ukoliko se Vijeće za prosljeđivanje odluči da ih, ipak, proslijedi.²⁵⁶¹ U predmetu protiv Milana i Sredoja Lukića Žalbeno vijeće MKSJ-a je smatralo da su navodni zločini Milana Lukića u vezi sa njegovom ulogom paravojnog vođe učinili da predmet bude neprikladan za prosljeđivanje prema pravilu 11. bis.²⁵⁶²

Domaće vlasti su postupile u skladu sa naredbama za prosljeđivanje tako što su odmah preuzele nadzor nad optuženim osobama koje su prebačene u BiH i što su Trbića, IT-04-88/1-PT, Odluka o podnesku za prosljeđivanje prema pravilu 11. bis Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ-a od 27.4.2007. godine.

postupale po predmetima u skladu sa domaćim zakonom o krivičnom postupku, uz pomoć međunarodne zajednice, u ispunjavanju obaveza saradnje (ili radije „preuzetih obaveza”) u oblasti prosljeđivanja predmeta. Evropska konvencija o uzajamnoj pomoći u krivičnim stvarima ili druga pravila međudržavne saradnje u krivičnim stvarima, koja su primjenjiva u „horizontalnom odnosu“ između država, ne primjenjuju se automatski na aspekte saradnje između MKSJ-a i domaćih vlasti, jer se tiču međusobnog odnosa država potpisnica, a ne prilično jedinstvenog slučaja odnosa između međunarodnog suda i države.²⁵⁶³

Ured registrara za Odjel I i Odjel II Krivičnog i Apelacionog odjela Suda BiH i posebnih odjela za ratne zločine i organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH uspostavljen je na osnovu Sporazuma Visokog predstavnika i Bosne i Hercegovine²⁵⁶⁴ i ispunio je relevantne obaveze domaćih organa vlasti. Međutim, način tranzicije koji je već bio ugrađen u Sporazum kojim je 2004. godine uspostavljen Ured registrara dalje je definisan novim sporazumom istih strana u septembru 2006. godine²⁵⁶⁵ u kojem se odražavaju jasno očekivanje međunarodne zajednice i odgovarajuća obaveza domaćih organa vlasti da u potpunosti preuzmu te odgovornosti zatvaranjem Ureda registrara koje je planirano za decembar 2009. godine.