Idi na sadržaj

Najduža lista zabranjenih osnova diskriminacije od svih globalnih ili evropskih sporazuma može se naći u Međunarodnoj konvenciji o eliminaciji svih vrsta rasne diskriminacije i Međunarodnoj konvenciji o pravima radnika na privremenom radu u inostranstvu i članova njihovih porodica. Ove dvije konvencije zabranjuju diskriminaciju zasnovanu na „spolu, rasi, boji, jeziku, religiji ili ubjeđenju, političkom ili drugom mišljenju, nacionalnom, etničkom ili socijalnom porijeklu, državljanstvu, dobi, ekonomskom stanju, imovini, bračnom stanju, rođenju ili drugom osnovu“.2162 Mnogi drugi instrumenti imaju manji ili veći broj ovih osnova, a neki upućuju na osnove koje tu nisu uključene, ponajprije, invalidnost,2163 zdravlje2164 i pripadnost nacionalnoj manjini.2165 Postoji i sporazum koji dodatno specifikuje da se osobine roditelja mogu uključiti ukoliko je dijete oštećeno određenom mjerom.2166

Ipak, možda je važnije pitanje da li su ove liste osnova ilustrativne ili iscrpljujuće (taksativne) prirode. Naravno, postoje određeni sporazumi koji su jasno ograničeni na određene osnove diskriminacije s obzirom na to da imaju poseban fokus. To su ponajprije oni koji se tiču spola i urođeničkih naroda, a sporazumi koji se tiču izbjeglica i osoba bez državljanstva ograničavaju se na diskriminaciju po osnovi rase, religije ili zemlje porijekla. Međutim, čak i ovi sporazumi sa ograničenim osnovama mogu biti šire tumačeni nego se to mislilo na prvo pogled. Shodno tome, shvatanje pojma „rasa“ u jednom instrumentu2167 je definisano tako da uključuje ne samo boju kože, nacionalno ili etničko porijeklo, kao što je prethodno spomenuto, već i potomstvo. Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije usvojio je stav da identifikovanje pojedinca kao člana posebne rasne ili etničke grupe ili grupâ, ukoliko u konkretnom slučaju ne postoji opravdanje za suprotan stav, može biti zasnovano na samoopredjeljenju te navedene osobe.2168 Takođe je moguće da tijela koja su zadužena za tumačenje ovih koncepata u drugim sporazumima prihvate oba načina tumačenja pojma „rasa“. Naravno, tumačenje ovih pojmova može proširiti njihovo polje djelovanja – „spol“, naprimjer, bio je tumačen tako da pokriva i pojam „seksualne orijentacije“.2169 Ipak, najvažnije je da većina lista osnova diskriminacije osigurava tumačenje tako da se ne radi o taksativnim listama. To čini koristeći frazu „kao što su“, ili ukazujući na kraju propisa na referencu „i drugi osnovi“. Ono što se zasigurno može reći jeste da se ovo proširenje odnosi na „starosnu dob“,2170 težinu,2171 prethodno zaposlenje2172 i seksualnu orijentaciju,2173 na one koji su interno raseljeni,2174 čak i one koji imaju nezakoniti imigracioni status. U principu, takve liste su pogodne za proširenje na bilo koju grupu osoba koje dijele određene osobine (atribute), inherentne ili izabrane. Shodno tome, liste ne bi trebale biti protumačene na restriktivan način.

U okviru prava EU, zabranjeni osnovi diskriminacije ograničeni su na starosnu dob, invalidnost, spol, državljanstvo, rasno ili etničko porijeklo, religiju i uvjerenje i seksualnu orijentaciju. Ipak, Povelja osnovnih prava EU zahtijeva da se zabrani diskriminacija zasnovana na bilo kojem osnovu kao što su spol, rasa, boja kože, rasno ili etničko porijeklo, genetske osobine, jezik, religija i uvjerenje, političko ili drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invalidnost, starosna dob ili seksualna orijentacija.2175 Kada ova povelja stupi na snagu, ona će djelovati kao ograničenje mjera institucija EU i može se koristiti u procjeni prihvatljivosti različitih nacionalnih provedbenih mjera.


Footnotes

  1.  Član 7.

  2.  Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom, Konvencija o pravima djeteta.

  3.  Evropska socijalna povelja (revidirana).

  4.  EKLJP i Evropska socijalna povelja (revidirana).

  5.  Konvencija o pravima djeteta.

  6.  Međunarodna konvencija o eliminaciji svih vrsta rasne diskriminacije.

  7.  Opšta preporuka broj 08: Identifikacija sa posebnom rasnom ili etničkom grupom (član 1. st. 1. i 4): 22/08/90 (GeneralRecommendation No. 08: Identification with a particular racial or ethnicgroup (Article 1, paragraphs 1 end 4): 22/08/90; prevod sa engleskog N. A.).

  8.  Komitet za ljudska prava UN broj 488/1992, Toonen protiv Australije od 31.3.1994. godine.

  9.  Komitet za ljudska prava UN broj 983/2001, Love et al. protiv Australije od 25.3.2003. godine.

  10.  Komitet za ljudska prava UN broj 854/1999, Wackenheim protiv Francuske od 15.7.2002. godine; predmet koji se tiče osoba niskog rasta.

  11.  ESLJP, Sidabras i Dziautas protiv Litvanije od 27. jula 2004, aplikacije br. 55480/00 i 59330/00, Izvještaji presuda i odluka 2004-VIII.

  12.  ESLJP, Salgueiro da Silva Mouta protiv Portugala od 21.12.1999. godine, aplikacija broj 33290/96, Izvještaji presuda i odluka 1999-IX.

  13.  Vidi Preporuku Rec(2006)6 Komiteta ministara država članica o interno raseljenim licima (Recommendation Rec(2006)6 of the Committee of Ministers to member states on internally displaced persons; prevod sa engleskog N. A.), stav 2.

  14.  Član 21.

Traži odluku US

Share this page

This site is registered on wpml.org as a development site. Switch to a production site key to remove this banner.