(d) Princip proporcionalnosti

Svako ograničenje ili miješanje u slobodu vjeroispovijesti mora biti u skladu sa principom proporcionalnosti. Pri utvrđivanju neophodnosti ograničenja ili miješanja u slobodu vjeroispovijesti država ima određeno slobodno polje procjene. Ipak, pri određivanju granica tog polja koje država treba da ima mora se uzeti u obzir značaj slobode vjeroispovijesti za religijski pluralizam, kao suštinski i sastavni dio demokratskog društva.¹⁶⁵⁵ U vezi sa navedenim slučajevima ograničavanja ili miješanja u slobodu vjeroispovijesti, DLJP, u principu, nije mogao utvrditi razumno opravdanje za ponašanje državnih vlasti. S druge strane, ograničenja religijske slobode zatvorenika služe legitimnom cilju ukoliko su nužna u demokratskom društvu radi zaštite javne sigurnosti, javnog poretka, zdravlja ili morala, ili zaštite prava i sloboda drugih zatvorenika. Pri tome, ove ciljeve treba tumačiti u skladu sa potrebama svakog pojedinačnog slučaja. Tako, pojam „javnog poretka“ u kazneno-popravnim institucijama ima posebno značenje i treba ga tumačiti u skladu sa stvarnim potrebama institucije „zatvora“, tj. kao zatvorski red. Prema tome, postavlja se pitanje da li je ograničenje nužno, kako bi se red u zatvoru poštivao i čuvao. Pri davanju odgovora treba ispitati da li su ograničenja religijskih prava zatvorenika nužna, ili javni interesi imaju prednost.¹⁶⁵⁶

U predmetu broj CH/01/7488-D&M Dom za ljudska prava nije smatrao da je problematično to što podnosiocu prijave u zatvor nisu poslali katoličkog sveštenika kojeg je on zahtijevao, već drugo svešteno lice iste konfesije. Jer, član 9. EKLJP ne daje pravo da se zahtijeva određeni sveštenik jedne konfesije. U vezi s tim, država uživa široko polje procjene da li je baš određeni sveštenik neophodan ili ne, kako bi se sačuvali zatvorski red i mir.¹⁶⁵⁷