i. Izračunavanje dužine postupka

Pri izračunavanju dužine postupka, u principu, uzima se u obzir samo vrijeme nakon stupanja na snagu Ustava BiH, tj. Aneksa 6. DMS, iako trajanje postupka prije toga datuma (14.12.1995. godine) neće biti potpuno bez značaja; to vrijeme ima uticaja pri davanju odgovora na pitanje u kojoj fazi se postupak 14.12.1995. godine nalazio i koliko je već trajao do toga datuma.¹²⁵⁸ Neovisno o tome, u građanskim postupcima vrijeme trajanja postupka se počinje računati od dana podnošenja tužbe, a završava se danom okončanja postupka.¹²⁵⁹ U slučaju promjene parnične stranke, naprimjer, ako je tužilac umro, vrijeme trajanja postupka ne počinje da se računa od početka.¹²⁶⁰

Relevantan momenat za izračunavanje razumnosti dužine trajanja upravnog postupka nije bio jedinstveno regulisan u sudskoj praksi USBiH, DLJP i KLJP pri USBiH. Prema viđenju USBiH, odlučujući značaj ima podnošenje tužbe u upravnom sporu, jer se pravo na razumnu dužinu postupka odnosi samo na sudski upravni postupak, a ne i na postupak pred upravnim organima. Ipak, trajanje postupka pred upravnim organima može biti značajno pri odlučivanju o razumnosti trajanja postupka.¹²⁶¹ DLJP i KLJP pri USBiH slijede, međutim, praksu ESLJP, prema kojoj se u izračunavanje razumnosti dužine postupka unosi i vrijeme trajanja postupka pred upravnim organima.¹²⁶² Jer, država je obavezna da organizuje svoj pravni sistem na takav način da prava koja se ubrajaju u domen člana 6. EKLJP budu efikasno zaštićena. Prema tome, sama Konvencija ne pravi razliku, koju pravi domaći pravni sistem, između postupka pred sudovima i postupka pred upravnim organima.¹²⁶³ Naknadno, Ustavni sud BiH je promijenio svoj pravni stav, te počeo računati razumnost trajanja postupka od momenta pokretanja upravnog postupka.¹²⁶⁴

U krivičnim postupcima odlučujući momenat za izračunavanje razumnosti dužine trajanja postupka je trenutak kada oštećeno lice postane svjesno da je formalno osumnjičeno za određeno krivično djelo („optužba“ u smislu člana 6. stav 1. EKLJP), jer ono od tog momenta ima interes da se postupak bez otezanja okonča odlukom o njegovoj nevinosti, tj. krivici. Pri tome nije značajno da li je u formalnopravnom smislu optužba podnesena ili ne, ili je osumnjičeno lice lišeno slobode.¹²⁶⁵ U slučaju da je osumnjičeni u bijegu, čak i kada je bjegunac svjestan da mu se određene stvari stavljaju na teret, rok za računanje razumnosti trajanja postupka počinje teći tek kada on postane dostupan organima vlasti, tj. kada bude lišen slobode ili priveden istražnom sudiji.¹²⁶⁶ Vrijeme trajanja postupka se posebno računa za privatnog tužioca ukoliko se radi o njegovom pravu na naknadu štete u krivičnom postupku; u tom slučaju odlučujući momenat je podnošenje jednog takvog zahtjeva krivičnom sudu bez obzira na to da li je sam krivični postupak već u toku ili ne.¹²⁶⁷ Rok prestaje teći trenutkom okončanja postupka u kojem se odlučilo o osnovanosti optužnice protiv određenog lica.¹²⁶⁸ To je, u pravilu, dan kada se dostavi prvostepena presuda, znači, ne presuda kojom se okončava žalbeni postupak.¹²⁶⁹ U slučaju da postupak nije okončan u tom smislu, i vrijeme trajanja žalbenog postupka može uticati na odluku o razumnosti dužine trajanja postupka.¹²⁷⁰ Ukoliko zakon predvidi određeni datum do kojeg postupak mora biti okončan, prekoračenje tog roka, tj. datuma automatski predstavlja povredu prava na razumnu dužinu trajanja postupka.¹²⁷¹