Idi na sadržaj
Home / b. Obim zaštite

(b) Stvarnopravne (in rem) i obligacionopravne pozicije (in personam)

U oblast zaštićenog imovinskog prava ubrajaju se, prije svega, neograničene stvarnopravne (in rem), kao i obligacionopravne (in personam) pozicije koje predstavljaju ekonomsku vrijednost. U to se ubrajaju, naprimjer, sljedeća prava:

■ bankovna garancija;1778

■ bračna imovina;1779

■ certifikati;1780

■ goodwill nekog preduzeća, tj. dobar glas, kao i stečena klijentela/ mušterije;1781

■ kamate;1782

■ kreditna sredstva;1783

■ naknada troškova u građanskim parnicama;1784

■ naknada troškova branioca po službenoj dužnosti u krivičnom postupku ukoliko se zahtjev za isplatu temelji na učinjenim uslugama u skladu sa važećom tarifom naknada za advokate;1785 ali ne i naknada troškova advokata privatnog tužitelja u krivičnom postupku, budući da ti troškovi nisu „neophodni“ troškovi krivičnog postupka;1786

■ naknada za eksproprijaciju/nacionalizaciju/oduzimanje imovine u novcu1787 ili u naturalnom obliku;1788

■ naknada za učinjeni rad;1789

■ nematerijalna prava;1790

■ novac na bankovnom računu1791 u domaćoj ili stranoj valuti,1792 koji pripada strancu ili domaćem državljaninu;1793

■ novčane kazne;1794

■ obligacionopravne imovinske pozicije, kojesu predmet građanskopravne parnice (naprimjer: pravo na prenos vlasništva na osnovu kupoprodajnog ugovora tzv. stana JNA1795; pravo kupca koji kupuje stan od prvobitnog kupca (ovdje) stana JNA;1796 zaštita postoji čak i onda kada prenos vlasništva nije izvršen dok je kupac bio živ; zaštićeni su i pravni sljednici kupca – naravno, ukoliko je nasljeđivanje sudskim putem utvrđeno;1797 pa i oni koji to pravo steknu zamjenom;1798

■ otpremnina nakon okončanja radnog odnosa ukoliko je ona predviđena zakonom;1799 ali ne ako penzionisanje ne uslijedi odmah nakon okončanja radnog odnosa;1800

■ penzija (pravo na);1801

■ porez na promet;1802

■ posjed;1803

■ potpuna eksproprijacija (zahtjev za);1804

■ raspolaganje i korištenje društvenog/državnog građevinskog, uplanjenog i neuplanjenog zemljišta (pravo na);1805 pravo na ponovnu izgradnju objekta na određenom zemljištu ukoliko je razoren prvobitni objekat;1806 kao i pravo preče gradnje na neizgrađenom privatnom zemljištu na kojem država ima pravo raspolaganja;1807 ovo važi neovisno o tome da li se radi o uplanjenom ili neuplanjenom građevinskom zemljištu;1808 kao imovina može se tretirati i privremeno pravo na korištenje neuplanjenog gradskog građevinskog zemljišta sve do njegovog oduzimanja;1809

■ ratna šteta;1810

■ služnost;1811

■ stanarsko pravo,1812 budući da ono, kao stvarno pravno sui generis prirode, predstavlja ekonomsku vrijednost. Stanarsko pravo (a naknadno i vlasništvo) može biti stečeno samo putem (a) rješenja o dodjeli stana i (d) ugovora o korištenju stana. Osim toga, stan (c) zaista mora biti useljen. Ako ove tri pretpostavke nisu ispunjene, stanarsko pravo se formalnopravno ne može steći, a nadležni upravni organ može pokrenuti postupak kojim će određenu osobu primorati da se iseli. Stoga, samo rješenje o dodjeli stana nije dovoljno da bi se konstituisalo stanarsko pravo kao imovinsko pravo koje zavređuje da bude zaštićeno.1813 Rješenje o dodjeli stana i zaključenje ugovora o korištenju su nedovoljni ako se osoba kojoj je dodijeljen stan nikada nije uselila u njega.1814 Isto važi i za lica čije su rješenje o dodjeli stana ili ugovor o korištenju proglašeni ništavim.1815

Izuzetak od ovog pravila o zakonitom sticanju stanarskog prava predviđen je u članu 30. st. 2. i 6. Zakona o stambenim odnosima. Prema ovim odredbama, u slučaju da se stan bespravno koristi, državni organ može izvršiti deložaciju samo u okviru tri godine od dana nezakonitog useljenja u stan, odnosno vlasnik u roku od osam godina.1816 Dakle, ako je neki stan bespravno korišten više od osam godina, stanar „dosjelošću“ stiče stanarsko pravo.1817 Osmogodišnji rok treba da istekne do 6.12.2000. godine, budući da se samo do tog datuma stanarsko pravo uopšte moglo steći.1818

Još jedan izuzetak predstavlja postupak povrata napuštenih stanova (prema Aneksu 7. DPA) za lica koja stanarsko pravo nisu formalnopravno stekla, ali su živjela u stanu 30.4.1991. godine, plaćala redovno sve dažbine, a državni organi nisu pokrenuli adekvatne postupke da ih isele uprkos tome što je nedostajala dokumentacija za korištenje stana propisana zakonom: rješenje o dodjeli stana i/ili ugovor o korištenju.1819 Međutim, treba naglasiti da se ovdje ne radi o sticanju stanarskog prava, već o povratu stana u posjed. U ovu grupu se ubrajaju i situacije u kojim stvarni prijeratni korisnik stana zahtijeva da mu se vrati stan, a ne raspolaže nikakvim aktom koji se odnosi na taj stan,1820 ili ima samo rješenje o dodjeli stana,1821 a ostale pretpostavke (prije svega, ugovor

o korištenju) nisu ostvarene zbog opravdanih razloga, naprimjer, činjenice da određena zgrada nikada službeno nije ni proglašena useljivom (jer nije bila tehnički primljena). U takvim slučajevima član 1. DP broj 1 uz EKLJP predviđa da se pravo na povrat posjeda na stanu može ostvariti. Ukoliko ne postoji ugovor o korištenju, a stan nije bio ni useljen, jer su stan bespravno koristila treća lica, lice koje traži svoje pravo mora tražiti da se izvrši deložacija. Inače se u ovom slučaju član 1. DP broj 1 uz EKLJP ne može primijeniti.1822

Jednom stečeno stanarsko pravo može se i izgubiti, i to ako se lice iseli, ili trajno ne živi u stanu.1823 Ako neprekidno koristi stan, posjednik stiče pravo da navedeni stan koristi trajno i bez ikakvih smetnji. Prema Zakonu o stambenim odnosima, (su-) nosilac stanarskog prava, a time i nosilac prava prema članu 1. DP broj 1 uz EKLJP, jeste i bračni drug izvornog nosioca prava koji živi u istom stanu. Ostali stanari (članovi domaćinstva nosioca stanarskog prava) nemaju stanarsko pravo u formalnom smislu. Takvo pravo ima samo sâm nosilac. Međutim, oni imaju „faktičko” pravo da koriste stan, što, opet, nije imovinsko pravo u smislu člana 1. DP broj 1 uz EKLJP.1824 Ipak, sustanari mogu steći stanarsko pravo nakon smrti nosioca stanarskog prava, ili ako ispune neke druge uslove. Supruga koja živi zajedno sa nosiocem stanarskog prava stiče to pravo

Zakon o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima, kako je ustvrdio Sud, poništava sve upravne, sudske i ostale odluke kojima je okončano postojanje (predratnog) stanarskog prava, a time se ponovo uspostavlja kontinuitet koji je bio privremeno narušen primjenom Zakona o napuštenim stanovima. Ako stvar posmatramo na ovaj način, čak ni vlasnik ne bi mogao tražiti da se stanar deložira iz stana, nakon što prijeratni posjednik vrati stan u posjed, pod pretpostavkom da je prošlo 8 godina od njegovog faktičkog useljenja u stan. Na osnovu toga stanar stiče dovoljno jak posjed da se može tretirati kao imovinsko pravo. S obzirom na prethodno navedeno, sve zakonske propise koji pretpostavljaju postojanje nekog stanarskog prava (naprimjer, član 4. stav 1. Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima) treba tumačiti tako da obuhvate i faktičkog stanara. U suprotnom, to bi bilo protivno Ustavu BiH i EKLJP. Osim toga, mogućnost da se proširi zaštićena oblast na navedene slučajeve faktičkog posjeda na stanu Ustavni sud vidi u Aneksu 7. DMS, te u članu II/5. Ustava BiH.

automatski.1825 Da bi se stanarsko pravo prenijelo sa njegovog nosioca, moraju biti ispunjene zakonske pretpostavke, prije svega, mora postojati zajedničko domaćinstvo,1826 te status člana domaćinstva.1827 Stanarsko pravo se ne može prenijeti ako nosilac prava napusti stan, jer je dobio rješenje o dodjeli drugog stana. U tom slučaju članovi domaćinstva „novog“ nosioca stanarskog prava dijele njegovu sudbinu.1828 Nakon stupanja na snagu Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, nosioci stanarskog prava su dobili pravo i mogućnost da kupe svoj stan.

Ali, pravo na kupovinu dobivalo se pod uslovom da se stan koristi barem šest mjeseci s tim da se u prve dvije godine nakon kupovine stan ne može prodati. Ustavnost ove regulative, koju je nametnuo Visoki predstavnik (član 8.a Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo), Ustavni sud BiH ispitivao je u predmetu broj U 16/00. Ovom regulativom trebalo je animirati izbjeglice i protjerane da se vrate u svoje domove umjesto da privatizuju stanove koje će odmah nakon toga prodati. Na ovaj način međunarodna zajednica je htjela da oteža proces u kojem će stanarsko pravo postati neograničeno stvarno pravo, a cilj je bio da se podrži proces povratka. Sud je argumentovao, s jedne strane, da stanarska prava izbjeglica i raseljenih lica nisu prestala time što su njihovi posjednici morali napustiti stanove zbog ratnog sukoba (U 16/00). Jer, prijašnji stanari imaju pravo da se vrate u svoje predratne stanove (član

3. Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima u vezi sa Aneksom 7. DMS). Ovo pravo na povratak, obrazlagao je dalje Sud, jeste imovinsko pravo u smislu člana 1. DP broj 1 uz EKLJP. Ipak, „pravo nosioca stanarskog prava nije potpuno imovinsko pravo, nego pravo na življenje u stanu i, pod određenim uslovima, pravo na njegovu kupovinu“ (U 16/00). Zbog toga je i obim njegove zaštite redukovan u poređenju sa vlasništvom. Izolirano posmatrano i nezavisno od moguće diskriminacije, stanarsko pravo, prema tome, ne pruža pravo na kupovinu stanova i na sticanje vlasništva na njemu. Stoga, pravilo o dvogodišnjem roku ne krši član 1. DP broj 1 uz EKLJP, zaključio je Ustavni sud BiH.

Da bi neko mogao kupiti stan na kome je ranije postojalo stanarsko pravo, on ne samo da je morao podnijeti zahtjev za kupovinu stana već je morao i zaključiti kupoprodajni ugovor.1829 Ovdje je dovoljno da ugovor potpišu ugovorne strane, a ugovor ne mora ovjeriti nadležni pravobranilac.1830 Međutim, isplata kupoprodajne cijene bez valjanog ugovora nije dovoljna.1831 Ako je nosilac stanarskog prava u međuvremenu umro, postojanje valjanog kupoprodajnog ugovora mora biti utvrđeno u ostavinskom postupku.1832 I „privremeno“ stanarsko pravo je imovina u smislu člana 1. DP broj 1 uz EKLJP.1833

■ šteta (pravo na naknadu), recimo, nakon automobilske nesreće;1834 u slučaju inflacije, denominacije ili devalvacije;1835 zbog nezakonitog otkaza radnog odnosa. Pravo na naknadu štete ne smije biti određeno proizvoljno1836 iako pojedinac nema pravo da kvantifikuje štetu, budući da se takva prava (pravo na određenu visinu štete) ne ubrajaju u prava koja štiti član 1. DP broj 1 uz EKLJP.1837 Posljednje dvije navedene odluke Ustavnog suda BiH su protivrječne same sebi, jer Ustavni sud ne može ispitati da li je naknada štete utvrđena na proizvoljan način a da ne analizira odnos dosuđene štete i one koju je apelant u konkretnom slučaju tražio i opravdavao određenim dokazima. Osim toga, oštećeni mora imati pravo da zatraži primjerenu odštetu. A šta je to primjereno, utvrđuje se u svakom konkretnom slučaju.

■ udjeli u akcijama u nekom društvu.1838 Ako vlasnik unese svoju privatnu imovinu kao ulog u dioničarskom društvu, on gubi svoju imovinskopravnu poziciju, u smislu člana 1. DP broj 1 uz EKLJP, i gubi zaštitu na tu imovinu, ali stiče zaštitu, u smislu istog člana, za udjele u društvu koje je stekao na ovakav način.1839 Malim akcionarima, međutim, nedostaje aktivna legitimacija za osporavanje određenih odluka poslovodstva koje se tiču samog društva; u tom smislu malim akcionarima nedostaje zaštićeni interes u smislu člana 1. DP broj 1 uz EKLJP. To važi, naprimjer, kada se donese odluka o prodaji društva (mada mali akcionar nije prisiljen da proda svoj udio u društvu1840), ili upravni akt kojim se dozvola za rad društva proglašava nevažećom;1841

■ vlasništvo, koje je upisano u zemljišnu knjigu;1842 vlasništvo stečeno dosjelošću na privatnim1843 nekretninama ili nekretninama koje je bilo prethodno državno vlasništvo;1844

■ zakup.1845

Footnotes

  1.  AP 834/04, tačka 23. i dalje.

  2.  AP 222/04, tačka 19. i dalje; AP 803/05, tačka 20.

  3.  AP 179/02, tačka 7.

  4.  CH/00/6183 et al.-D&M, stav 156. i dalje, ukazujući na ESLJP, Van Marle et al. protiv Holandije od 26.6.1986. godine, serija A broj 101, st. 10-11.

  5.  U 44/02, tač. 30, 34; U 4/99; U 88/03, tačka 20; CH/00/3615 et al., stav 187. i dalje; CH/01/7090, stav 36; AP 147/02, tačka 20; AP 774/04, tačka 371.

  6.  AP 2363/05, tačka 30.

  7.  AP 189/02, tačka 34; AP 950/05, tačka 22; CH/00/3615 etal., stav 196.

  8.  AP 926/06, tačka 18.

  9.  AP 1110/05, tačka 9. i dalje.

  10.  U 46/02, tačka 26. i dalje; AP 624/04, tačka 17; AP 1019/04, tačka 24; AP 993/04, tačka 63. i dalje; AP 487/04, tačka 20; CH/02/12426, stav 21. i dalje.

  11.  CH/99/3227, stav 58. i dalje; granični slučajevi u CH/98/1169-D&M, stav 58; CH/00/4295-D&M, stav 39: rezultat privatnopravnog spora je „otvoren“, tako da ne postoji nikakvo legitimno očekivanje.

  12.  AP 1/05, tačka 27; AP 1105/05, tačka 23; AP 653/03, tačka 63, ukazujući na ESLJP, Smokovitis protiv Grčke od 11.4.2002. godine, aplikacija broj 46356/99, stav 32; CH/97/77-D&M, stav 83.

  13.  AP 1223/06, tačka 24.

  14.  CH/97/48 et al.-D&M, stav 161; CH/98/1019-D&M, stav 37; AP 1109/05, tačka 35; CH/97/104, stav 121; CH/98/377, stav 229.

  15.  AP 531/04, tačka 27.

  16.  AP 856/04, tačka 28.

  17.  U 65/03, tačka 18, ukazujući na ESLJP, Gasus Dosier – i Fördertechnik GmbH protiv Holandije, 23.2.1995. godine, serija A broj 306-M, stav 60; AP 498/04, tačka 22.

  18.  CH/96/3 et al.-M, stav 32. i dalje; CH/97/40-M, stav 40.

  19.  CH/98/640-D&M, stav 77. i dalje.

  20.  CH/99/2028-D&M, stav 51. i dalje.

  21.  CH/97/70-D&M, stav 62.

  22.  AP 335/04, tačka 18; AP 741/04, tačka 31. i dalje; AP 218/05, tačka 17.

  23.  CH/03/13937, stav 13. i dalje.

  24.  AP 740/04, tačka 24.

  25.  AP 1131/04, tačka 24. i dalje. Ovakva sudska praksa je suprotna pravnim stanovištima u predmetima br. AP 669/03, tačka 8; AP 643/03, tačka 23, u kojim je Ustavni sud BiH odbio da potvrdi karakter imovine.

  26.  AP 127/02, tačka 34.

  27.  AP 528/04, tačka 21.

  28.  AP 851/04, tačka 25. i dalje; AP 113/04, tačka 22; CH/02/8953-D&M, stav 59.

  29.  CH/99/2656-D&M, st. 106-113; CH/98/704-D&M, stav 55.

  30.  CH/00/6134-D&M, stav 86. i dalje: podruštvljavanje ne vodi oduzimanju vlasništva, već prouzrokuje samo određena ograničenja u njegovom raspolaganju i korištenju, a pravni status ostaje isti, čak se i nasljeđuje.

  31.  CH/02/8953-D&M, stav 59.

  32.  CH/02/8655-D&M, stav 116.

  33.  AP 774/04, tačka 373.

  34.  AP 1292/05, tačka 20.

  35.  O stanarskom pravu sa aspekta člana 8. EKLJP vidi i pod: „(f) Dodatak: Stanarsko pravo u Bosni i Hercegovini“, str. 319. i dalje.

  36.  U 43/03, tačka 31; slično, AP 1035/05, tačka 8. 1814 CH/01/8361, stav 15. i dalje.

  37.  AP 281/05, tačka 33. I rješenja o dodjeli stana (a time i ugovori o korištenju stana), koja su donijeta u periodu od 1.4.1992. do 19.12.1998 (AP 995/04, tačka 32) su ništava. Izuzetak od ovog pravila postoji ako stan nije bio „opterećen“ stanarskim pravom, recimo, ako je nosilac stanarskog prava za vrijeme rata umro (AP 979/04, tačka 30. i dalje).

  38.  Zakon o stambenim odnosima, doduše, ne predviđa prešutno sklapanje ugovora ili sticanje dosjelošću, ali, ipak, i državnim organima i vlasnicima, kako su godine prolazile, postajalo je sve teže da oduzmu posjed na stanu nekome ko je prema opisanim uslovima neki stan koristio godinama (ibid.).

  39.  U 26/03, tačka 20. i dalje. 1818 AP 221/04, tačka 30. i dalje.

  40.  U 14/00, tačka 30. Ova faktička dosjelost se, prema stavu Ustavnog suda BiH, ne prekida ni time što je stanar napustio stan zbog ratnih dešavanja. Naime,

  41.  CH/99/2396, stav 45. i dalje.

  42.  CH/02/8265, stav 53. i dalje; U 102/03, tačka 40. i dalje. 1822 AP 258/03, tačka 38. i dalje.

  43.  AP 1038/04, tačka 27. i dalje.

  44.  U 17/03, tačka 31. (ipak, ovaj zaključak treba prihvatiti u svjetlu specifičnog činjeničnog i pravnog stanja konkretnog slučaja, a posebno činjenice da su odnosi između člana domaćinstva nosioca stanarskog prava i nosioca stanarskog prava trajno poremećeni, dok sam Zakon o stambenim odnosima predviđa mogućnost u takvoj situaciji da nosilac stanarskog prava zatraži iseljenje člana domaćinstva; u vezi s tim vidi U 131/03, tačka 34. i dalje).

  45.  U 6/98; U 2/99; U 7/99; U 24/00; U 12/01; U 55/02, tačka 38. i dalje; CH/96/28-D&M, stav 32; CH/97/46-M, stav 72. i dalje; CH/97/62-D&M, stav 66.

  46.  CH/02/9603, stav 8; AP 7/05, tačka 23; AP 380/04, tačka 31; o raspolaganju nakon smrti vidi AP 120/03, tačka 28. i dalje; AP 21/03, tačka 47; AP 959/04, tačka 29, CH/98/710-D&M, stav 39. i dalje.

  47.  O pravu unuka nosioca stanarskog prava da prenesu stanarsko pravo nakon smrti nosioca, vidi U 12/01, tačka 27. i dalje. Apelant, u predmetu U 12/01, imao je nesreću da je njegova baka umrla upravo u periodu u kojem, na osnovu izmjena i dopuna Zakona o stanarskim odnosima iz 1993. godine, unuci više nisu smatrani članovima domaćinstva. U 1999. godini, Visoki predstavnik je ovu izmjenu zakona proglasio ništavnom, a prema stanovištu Ustavnog suda BiH, ta ništavost je imala dejstvo ex nunc. Za ovu problematiku, zanimljivi su i sljedeći tekstovi: „a. Pravna sigurnost“, str. 89. i dalje; „i. Primjena Zakona o stambenim odnosima“, str. 320. i dalje.

  48.  AP 95/04, tačka 17. i dalje; CH/01/8088, stav 16.

  49.  AP 1129/04, tačka 28; CH/02/12361, stav 20.

  50.  AP 83/02, tačka 22.

  51.  AP 1488/05, tač. 6, 29.

  52.  CH/03/12868, stav 19.

  53.  CH/98/1495-D&M, stav 61; CH/98/894-D&M, stav 49.

  54.  U 44/02, tač. 30, 34; U 95/03, tačka 20.

  55.  U 30/01, tačka 21; U 11/01, tačka 22. i dalje, oslanjajući se na ESLJP, Akkus protiv Turske od 24.6.1997. godine, Izvještaji 1997-I, stav 30; kao i U 30/01, tačka 20. i dalje, ukazujući na ESLJP, Aka protiv Turske od 23.9.1998. godine, Izvještaji 1998-VI, stav 49. i dalje. O problemu inflacije vidi odluku Ustavnog suda u predmetu broj AP 162/05, tačka 14. i dalje; AP 218/05, tačka 18. i dalje.

  56.  U 19/03, tačka 24.

  57.  AP 211/05, tačka 16.

  58.  AP 100/04, tačka 31; AP 623/04, tačka 24; interne akcije, stečene na osnovu doprinosa zaposlenika: CH/00/5134, stav 258.

  59.  U 159/03, tačka 39. i dalje.

  60.  CH/00/3868 et al., stav 23.

  61.  CH/01/7358, stav 11.

  62.  CH/01/7224, stav 70; CH/02/9868-D&M, stav 77. i dalje.

  63.  AP 65/03, tačka 20.

  64.  AP 1874/05, tačka 10. i dalje; CH/03/13810, stav 17.

  65.  CH/97/51-D&M, stav 58.

Traži odluku US

Share this page
This site is registered on wpml.org as a development site. Switch to a production site key to remove this banner.