(b) Nadležnosti

Glavni propis o nadležnostima Doma za ljudska prava jeste član VIII1. Aneksa 6.⁴²⁴ u vezi sa članom II2. Aneksa 6. DMS.⁴²⁵ Dom je dobio poseban zadatak da utvrđuje povrede ljudskih prava i sloboda prema EKLJP, koje su očigledne ili za koje se tvrdi da su počinjene, kao i diskriminaciju u primjeni prava koja su utvrđena u međunarodnopravnim konvencijama u Dodatku Aneksa 6. DMS, ukoliko su za te povrede odgovorne ugovorne strane. Domu se moglo obratiti direktno ili nakon zahtjeva podnesenog ombudsmenima. Na kršenje prava iz člana II2. Aneksa 6. DMS mogle su se žaliti, osim pojedinaca, i same ugovorne strane, nevladine organizacije ili grupe lica. Dom bi prvo odlučivao o prihvatljivosti neke prijave. One prijave u kojima se tvrdilo da postoje posebno teške ili sistemske povrede ili diskriminacija Dom je mogao rješavati kao prioritetne.⁴²⁶ Postupak se okončavao ili miroljubivim rješenjem spora i izvještajem – što se desilo samo u jednom slučaju (CH/97/35) – ili obrazloženom odlukom o postojanju ili nepostojanju povrede obaveza iz Aneksa 6. DMS. Dom je mogao propisati mjere čiji je cilj ispravljanje povrede (remedies) ili nadoknada štete.⁴²⁷ Odluke Doma – izuzimajući interni postupak revizije (član X2) – bile su konačne i obavezujuće (final and binding), a ugovorne strane su bile obavezne da ih provedu u skladu sa članom XI3. i 6. Aneksa 6. DMS.⁴²⁸

Žalbe podnesene Domu bile su tačan odraz situacije u kojoj se nalazila nacija u godinama nakon rata: mnogobrojne prijave odnosile su se na prijeratnu imovinu koju su podnosioci prijava – često protiv volje lokalnog stanovništva druge etničke grupe – željeli vratiti u posjed. Još jednu bitnu grupu činili su slučajevi u kojima su podnosioci uzaludno pokušavali da se vrate na svoja prijeratna radna mjesta. I rekonstrukcija razorenih vjerskih objekata bila je predmet odluka Doma, kao i neuspjeli pokušaji vlasnika deviznih računa da isposluju isplatu tzv. stare devizne štednje koju su prije rata položili u domaće banke. U predmetima je često – a šta se moglo drugo očekivati – određen značaj imao i konflikt između različitih etničkih, odnosno vjerskih grupa. To se manifestovalo u diskriminišućim postupcima prema pripadnicima drugih etničkih grupa, ili u postupcima koji su kršili njihova druga ljudska prava i slobode. Tako se Dom bavio i slučajevima protivpravnog oduzimanja slobode, slučajevima prijetnji smaknućem, mučenja i neljudskog postupanja, zatim, nestankom lica, prisilnim radom, nepravednim sudskim postupcima, neregularnostima u postupku privatizacije društvene imovine i nacionalizacijom sve do slučajeva u kojima su tužioci željeli da ostvare slobodu mišljenja i slobodu udruživanja. U nekoliko postupaka Dom se morao suočiti i sa djelovanjem međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.