B. Zahtjevi iz Ustava BiH i Zakona o CBBiH

Za organizacije javnog sektora, uključujući i centralne banke, jedna od najvažnijih stvari koja će uticati na način kako će se njima upravljati i kako će one obavljati svoju funkciju je zakonska osnova prema kojoj one rade. Potreba za vrlo određenim i jasnim zakonima, strukturama i procedurama je vjerovatno veća u novoformiranim državama, ili u državama koje prolaze kroz tranziciju, kao što je BiH, nego u zemljama koje imaju ustanovljenu dugu tradiciju odgovornog ponašanja i u kojima građanstvo ima veliko povjerenje u institucije. Zato bi agencija javnog sektora, kao što je centralna banka, trebalo da bude veoma zainteresovana za svoj zakon pošto dobro strukturisan zakon može biti od velike pomoći instituciji, dajući joj jasne smjernice o njenoj ulozi i funkcijama koje treba da obavlja. Dobar zakon može, takođe, da zaštiti instituciju i njenog guvernera od političkog kriticizma i miješanja, ali i od kritika javnosti. Kritika će, ipak, biti, ali na njih je lakše odgovoriti ako je ponašanje, ili ako su odluke institucije na jasan način konzistentne sa njenim zakonom.

Parlamentarna skupština je bila zadužena za donošenje zakona o CBBiH kako bi se regulisale njene nadležnosti. Ustavom je određeno da će postojati jedna centralna banka u BiH. On je, takođe, odredio da će tokom prvih šest godina banka funkcionisati kao strict currency board. Ustav je posebno odredio da Centralna banka neće odobravati kredite nikome tokom šestogodišnjeg perioda.³⁸⁹⁰ Dalje, Ustav je sasvim jasno odredio strukturu Upravnog vijeća CBBiH. U postupku izrade Nacrta zakona o CBBiH postojao je veliki broj važnih aspekata koji su se morali uzeti u obzir a koji su detaljnije opisani u donjem dijelu teksta.