ii. Naturalna restitucija i prevencija

Pravni lijekovi, čiji je cilj bio da otklone kršenja ljudskih prava i sloboda koja su utvrđena, ukoliko je to moguće i u formi „naturalne restitucije“, brojni su i različiti prema sadržaju. Te mjere su djelimično imale i preventivni karakter čiji je cilj bio da se otkloni eventualna prijetnja kršenja ljudskih prava i sloboda. U brojnim postupcima u kojim se radilo o povratu prijeratnog posjeda na stanovima i drugim nekretninama Dom je, recimo, proglašavao nedjelotvornim retroaktivno poništavanje kupoprodajnih ugovora na nekretninama, ili poništavao odgađanje vođenja sudskih procesa koje je nalagala izvršna vlast.³⁷²⁰ Akti kojima su stanovi proglašavani napuštenim su poništavani, te je nalagano da se stambeni prostor vrati podnosiocima prijava,³⁷²¹ ili je Dom izricao obavezu da sudovi brzo okončaju sudske postupke koji se trenutno vode.³⁷²² Međutim, povrat posjeda na nekretnini nije obavezan, pa ukoliko se zbog gradnje ili sličnih mjera na predmetnoj nekretnini, koja je predmet povrata, vraćanje čini neprikladnim ili nemogućim, moguća je i kompenzacija na drugi način.³⁷²³

Zahtjeve podnosilaca prijava da se tužena strana izvini zbog neljudskog i ponižavajućeg ponašanja ili prisilnog rada u nezakonito određenom pritvoru Dom je odbijao sa obrazloženjem da su odluke Doma javne i da su one, u kontekstu njegovog mandata, dovoljna satisfakcija.³⁷²⁴ Inače, u slučajevima u kojima je izvršena povreda ljudskih prava i sloboda, koja se može okarakterisati kao manje teška, Dom je smatrao da je samo utvrđivanje povrede dovoljna satisfakcija.³⁷²⁵ U slučajevima u kojim je izrečena smrtna presuda za vrijeme rata, što je suprotno EKLJP, Dom je nalagao da se egzekucija ne izvrši, te da se smrtna kazna ukine.³⁷²⁶ U predmetima u kojima je problem bio nestanak lica Dom je nalagao da se odmah provede obimna istraga koja će omogućiti da se utvrde sve činjenice u vezi sa nestankom žrtve, kako bi počinioci mogli biti pozvani na odgovornost. Osim toga, ukoliko je žrtva još bila živa, morala je odmah biti puštena na slobodu, a ako nije bila živa, onda je Dom nalagao da se izruče njeni posmrtni ostaci. Konačno, Dom je nalagao da se srodnicima stave na raspolaganje sve informacije i rezultati istrage o sudbini žrtve i mjestu gdje se ona nalazi.³⁷²⁷ Razmatrajući odluku o Srebrenici, Dom je dodatno razvio svoju sudsku praksu kada su u pitanju nestale osobe, ukazujući na aktuelnu međunarodnu sudsku praksu u vezi sa tim pitanjem.³⁷²⁸ Osim obaveze da preživjele žrtve budu puštene na slobodu, da se provede obimna istraga sa ciljem da se prikupe informacije o događajima iz jula 1995. godine, te da se utvrdi mjesto na kojem se nalaze posmrtni ostaci žrtava i da odgovorni budu dovedeni pred lice pravde,³⁷²⁹ Dom je naložio i da se njegova odluka objavi u „Službenom glasniku Republike Srpske“ na domaćem jeziku.³⁷³⁰ Umjesto individualne odštete za srodnike žrtava – što je Dom naređivao u prijašnjim predmetima koji su se ticali nestalih osoba – Dom je ovaj put odlučio da Republici Srpskoj naloži da isplati kolektivnu odštetu svim srodnicima nestalih iz Srebrenice. Konkretno, radilo se o novčanoj odšteti koja je iznosila ukupno 4 miliona KM. Ovu sumu trebalo je isplatiti u ratama Fondaciji za izgradnju i održavanje Memorijalnog centra u Potočarima i mezarja za žrtve iz Srebrenice.³⁷³¹ Odlukom Visokog predstavnika Fondacija, kao i Memorijalni centar i mezarje bili su ustanovljeni ranije. Pravni lijek čije je korištenje bilo na ovaj način naređeno i samom Domu bio je veoma sporan, što je izazvalo žestoku diskusiju sudija. U stavu 214. ove odluke Dom je naglasio da se, zbog nedostatka vremena, nije mogao baviti utvrđivanjem povreda prava i sloboda samih žrtava. Ali, predmet ove odluke Doma bila su i kršenja prava srodnika iz čl. 3. i 8. EKLJP, koja su nastala zbog trajne neizvjesnosti u vezi sa sudbinom žrtava a koja je prouzrokovana pasivnim stavom državnih organa. Stoga su se čuli i zahtjevi da kolektivna odšteta bude uplaćena jednoj ili više organizacija koje se bave utvrđivanjem sudbine žrtava, npr., identifikacijom posmrtnih ostataka žrtava iz masovnih grobnica. I, zaista, takav nalog predstavljao bi direktniju pomoć otklanjanju utvrđenih povreda nego što je izgradnja spomenika ili mezarja dostojnog žrtava. Sa druge strane, ne smije se zanemariti značaj ovakvog memorijalnog centra za ukupan proces pomirenja, budući da je on konkretna manifestacija i odavanje priznanja žrtvama kojima je počinjena nepravda.

U predmetu u kojem je pravo na život prekršeno tako što je licu koje se teretilo za izvršenje krivičnog djela ubistva na arbitraran način izrečena oslobađajuća presuda, Dom nije naložio da se ponovno vodi krivični postupak, jer bi to bilo suprotno principu povjerenja u oslobađajuću presudu koja je jednom izrečena, a oslobođena osoba mora imati mogućnost da se, i nakon dužeg vremenskog perioda, može pouzdati u izrečenu presudu. U suprotnom, da je Dom naložio da se ponovno pokrene krivični postupak za ubistvo iz nehata, bio bi prekršen princip pravosnažnosti i to bi bio izuzetak od principa ne bis in idem (član 4. DP broj 7 uz EKLJP).³⁷³² U predmetu u kojem su utvrđena teška kršenja prava na pravičan postupak iz člana 6. stav 1. EKLJP Dom je naložio da se ponovno pokrene postupak,³⁷³³ tj. da se preduzmu svi neophodni koraci kako bi se podnosiocu prijave omogućilo da ponovi žalbeni postupak ukoliko to želi.³⁷³⁴ Upotreba ovakvog pravnog lijeka je naložena čak i u jednom predmetu u kojem je Dom utvrdio da je, zbog ponovnog pokretanja krivičnog postupka, prekršen član 6. stav 1. EKLJP.³⁷³⁵ U slučaju u kojem je policajac na dužnosti zlostavljao određeno lice (član 3. EKLJP) Dom je naložio da se pokrene istraga protiv počinioca sa ciljem da policajac, ako je to potrebno, krivično odgovara.³⁷³⁶ Dom je, takođe, naložio i da se policajac otpusti iz službe.³⁷³⁷ U slučaju da je lišavanje slobode bilo nezakonito, jer se neophodno mišljenje tužioca MKSJ-a nije pravovremeno pribavilo, naknadno dostavljanje saglasnosti tužioca nije retroaktivno uticalo na nezakonitost pritvora. Međutim, bez obzira na ovakav zaključak, Dom je odustao od naredbe da se isplati odšteta.³⁷³⁸ Ali, ako zahtjev za pribavljanje mišljenja tužioca Haškog tribunala potpuno izostane, onda je lišavanje slobode i dalje nezakonito. U takvom slučaju Dom je nalagao da se osoba odmah pusti iz pritvora,³⁷³⁹ tj. ako se to već desilo, da joj se isplati novčana odšteta.³⁷⁴⁰ Da bi omogućio obnovu džamija razorenih za vrijeme rata, Dom je donosio naredbe koje su se razlikovale od slučaja do slučaja. Takva je, recimo, naredba da se poništi prostorni plan opštine koji je u koliziji sa planovima za obnovu,³⁷⁴¹ ili naredba da se spriječi gradnja drugih objekata na spornom zemljištu, odnosno da se spriječi uklanjanje ostataka objekta (od trećih lica), ili da se izda građevinska dozvola. Nasuprot tome, Dom nije želio izreći generalnu zabranu diskriminacije muslimanskog stanovništva u Banjoj Luci, jer takva zabrana diskriminacije, prema mišljenju Doma, već proizlazi iz Aneksa 6.³⁷⁴² U drugim slučajevima Dom je tuženoj strani zabranjivao da ekshumira leševe sa nekog groblja, ili da poništi odluku o zatvaranju groblja, ili bi Dom nalagao tuženoj strani da ubuduće ne sprečava sahranjivanje na spornom groblju.³⁷⁴³

U predmetu Ekonomska škola Dom je utvrdio da je, zbog nepriznavanja diplome, povrijeđeno pravo na obrazovanje, te naložio da se ona službeno prizna. U istom tom slučaju Dom je utvrdio i da je izvršena povreda goodwilla, tj. „dobre reputacije“ ove ekonomske škole, koju su počinili državni organi u svojim izjavama za medije. Zbog toga, Dom je naložio, tj. obavezao Republiku Srpsku da odluku Doma o ovom pitanju objavi u pisanim medijima u kojima su njeni organi ranije davali izjave.³⁷⁴⁴ U predmetu Zahirović Dom je naložio Federaciji da ponovo zaposli podnosioca prijave, u skladu sa njegovim kvalifikacijama i uz jednak tretman kao i za ostale zaposlenike. Osim toga, Dom je zatražio da o njegovoj građanskoj tužbi odluči nezavisan i nepristrasan sud.³⁷⁴⁵ U predmetu Alžirska grupa Dom je od Federacije, tj. od BiH zatražio da hitno donese odluku u postupcima koji su već pokrenuti, te je, takođe, naložio da se zemlja diplomatskim putem založi za poštivanje osnovnih ljudskih prava i sloboda podnosilaca prijave koji su transportovani u Guantanamo, a posebno da sa njima stupi u kontakt, da im pruži pomoć konzularne službe, te da preduzme sve moguće korake kako bi se spriječilo izricanje i izvršenje smrtne kazne.³⁷⁴⁶