b. Brčko u Dejtonskom sporazumu
Dejtonski mirovni sporazum nastao je nakon dugih pregovora Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. „Mirovni sporazum za Bosnu je najambiciozniji dokument te vrste u modernoj istoriji, možda i u cijeloj istoriji. Tradicionalni mirovni sporazum ima cilj da okonča rat između nacija i koalicija nacija, dok je ovdje u pitanju uspostavljanje države na nečemu više nego što su ruine i rivalstva gorkog rata.“3586 Ovaj sporazum je skup samostalnih međunarodnopravnih ugovora, povezanih Okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini u cjelinu. Sporazum o Brčkom nije bilo moguće postići. Regulisanje pitanja Brčkog prepušteno je arbitraži, o kojoj su se sudionici sporazumjeli. Pojedinosti su regulisane u Aneksu 2. DMS. Dogovor sadrži 5 tačaka:
■ Strane potpisnice su se složile o obavezujućoj arbitraži spornog dijela granične linije između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske;
■ Federacija imenuje jednog arbitra i Republika Srpska imenuje jednog arbitra. Treći arbitar, predsjedavajući, odabire se sporazumom između osoba, koje su imenovale potpisnice, ili predsjednik Međunarodnog suda pravde, ukoliko se ne postigne sporazum.
■ Ako se strane potpisnice ne dogovore drugačije, postupak se vodi u skladu s pravilima UNCITRAL-a. Arbitri primjenjuju relevantna pravna načela i načela pravednosti.
■ Do arbitražne odluke, uprava nad područjem ostaje kao i do tada.
■ Arbitri će objaviti svoju odluku najkasnije do 14.12.1996. godine, tj. godinu dana od stupanja na snagu Dejtonskog sporazuma. Odluka će biti konačna i obavezujuća i strane potpisnice će je provesti bez odgađanja.