1. Nastanak
Bosnu i Hercegovinu, koja se bori za državnu stabilnost, karakterišu tri konstitutivna naroda Hrvati, Srbi i Bošnjaci. Multietnički suživot ova tri naroda najbolje se može posmatrati u gradu Brčkom i njegovoj okolini – koji su u međunarodnopravnom i državnopravnom smislu definisani kao „Distrikt Brčko“ – jer su ovdje koncentrisani svi elementi ovog problema. Riječ je o području na rijeci Savi na kojem živi 80.000 stanovnika, koja predstavlja granicu sa Hrvatskom. Distrikt je međunarodnopravno osnovan na kraju rata, 1995. godine, zbog strateško-geografskih razloga. On predstavlja dio tzv. Posavskog koridora i funkcioniše kao „kondominijum oba sastavna dijela Bosne i Hercegovine (entitetâ), tj., s jedne strane, Federacije Bosne i Hercegovine i, s druge strane, srpske republike (Republike Srpske). U raznim vidovima i oblicima Distrikt objedinjuje elemente državnosti i komunalne samouprave, u okvirima međunarodnopravno ograničenog suvereniteta države Republike Bosne i Hercegovine, a koja, opet, u međunarodnopravnom i državnopravnom smislu, predstavlja jednu od najkomplikovanijih tvorevina na svijetu.
Bosna i Hercegovina još uvijek nije samoodrživa država.3567 To je „država čiji se razvoj sprečava“,3568 mada njena održivost nije više ogrožena u vojnom smislu. Kao što je već rečeno, članovi Vijeća međunarodne zajednice za implementaciju mira, koji pomažu mirovni proces u materijalnom, finansijskom i personalnom smislu, razmišljaju o tome da zatvore Ured Visokog predstavnika.3569
Nemogućnost domaćih političkih stranaka da se za vrijeme pregovora u Dejtonu dogovore o rješenju za Brčko3570 i naknadna Konačna odluka Arbitražnog tribunala za spor oko međuentitetske granice u oblasti Brčkog od 5.3.1999. godine izgleda da su uticali da Brčko, kao mikrokosmos Bosne i Hercegovine, postane laboratorij za umjerenu međuetničku kooperaciju.3571 U Distriktu (440 km²) zajedno žive 46% Srba, 43% Bošnjaka i 11% Hrvata i rade na svim nivoima državne vlasti, imaju integrisani obrazovni sistem i zajedničku policijsku strukturu, znači, postoji kooperacija koja nije moguća u drugim dijelovima države.
Izvorno (prije rata) Brčko je bilo naseljeno većinskim hrvatskim i bošnjačkim stanovništvom. Za vrijeme rata srpske trupe su osvojile grad. Kada je stupila na snagu regulativa za Distrikt Brčko, u njemu je, uglavnom, živjela populacija srpske nacionalnosti.3572 Prije rata Brčko je bio jedan od najbogatijih gradova Bosne i Hercegovine. Njegov položaj ukazuje da je on izuzetno važan. On predstavlja put za centralnu Bosnu i južni Balkan i vezu sa Hrvatskom, Centralnom Evropom i auto-putem Zagreb-Beograd. Jedina bosanskohercegovačka luka nalazi se u Brčkom, na rijeci Savi, koja predstavlja riječni put ka Beogradu i Dunavu. Distrikt povezuje istočni i zapadni dio Republike Srpske u ekonomskom i vojno-strateškom smislu. Prije rata Posavski koridor je bio naseljen većinskim hrvatskim i bošnjačkim stanovništvom. Zbog srpske okupacije, na kraju rata grad Brčko je faktički bio srpska fiducia. Južni dio Distrikta bio je pod upravom Federacije. Do osnivanja Distrikta Brčko 8.3.2000. godine,3573 a na osnovu Konačne odluke od 5.3.1999. godine, vlast su imala dva entiteta i tri grada (Ravne/Brčko, Brka, Brčko Grad), koji su bili integrisani u entitete. Nakon osnivanja jedinstvene uprave, navedeni geografski i strateški problemi su riješeni. Distrikt Brčko, kao kondominijum Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, predstavlja jedinicu lokalne samouprave sa integrisanim, multietničkim, demokratskim zakonima, upravom, policijom i pravosuđem. Distrikt Brčko je, ujedno, i demilitarizovana zona. Preostali dio Posavskog koridora čini sastavni dio Federacije Bosne i Hercegovine i njenog Posavskog kantona. U saveznom uređenju Bosne i Hercegovine Distrikt Brčko predstavlja poseban slučaj. On je neka vrsta trećeg entiteta.3574
Pravni položaj Distrikta Brčko, kao, uostalom, i Bosne i Hercegovine, karakteriše sukob međunarodnog i domaćeg prava. Pri tome, međunarodno pravo dominira. Ovo važi bez obzira na to da li međunarodno pravo predstavlja neposrednu pravnu osnovu za postojanje Države, ili samo pravnu osnovu za kontrolna ovlaštenja i višestruko korištena prava „intervencije“ Visokog predstavnika u domaći pravni sistem. Međunarodno pravo je određeno Dejtonskim sporazumom od 14.12.1995. godine3575 i njegovim aneksima, te Konačnom odlukom Arbitražnog tribunala za spor oko međuentitetske granice u oblasti Brčkog od 5.3.1999. godine.3576 Od domaćih propisa upotrebljavaju se Ustav BiH, koji je u vidu Aneksa 4. pripojen Dejtonskom sporazumu, a koji su odobrile BiH, FBiH i RS, kao i ustavi FBiH3577 i RS,3578 te, konačno, Statut Distrikta Brčko, koji je usvojila Skupština 8.3.2000. godine.3579
Footnotes
Solioz, 2005, str. 17. i dalje; Solioz, 2004, passim; Solioz, 2003, passim.
Hornstein-Tomić, 2005, str. 43. i dalje („verhinderter Staat“, prevod sa njemačkog N. A.).
Frankfurter Allgemeine Zeitungod 29.6.2009. godine.
Holbrooke, 1998, str. 272. i dalje.
Karpen, 2008, str. 500-512; ICG, 1999; Karnavas, 2003, str. 111-131; Domić, 2008, str. 162; Vitzthum, 2001, str. 87. i dalje; Vitzthum, 2003, str. 118. i dalje; Konrad-Adenauer-Stiftung, 2005, Mujkić, 2008, str. 83. i dalje.
O ratu iz etničkog ugla vidi, Bisić, 1999; dobar uvod u istoriju zemlje nudi Keßelring, 2005, str. 69. i dalje.
Vidi, Decision on the establishment ofthe Brčko District of BiHod 8.3.2000. godine, dostupna na Internet-stranici: <http://www.ohr.int/decisions/statemattersdec/archive.asp?m=&yr=2000> (posljednji put posjećena: 30.8.2009. godine).
Rehs, 2006, str. 59, fusnota 114. sa daljnjim uputama.
Dostupno na Internet-stranici: <http://www.oscebih.org/overview/gfap/bos/> (posljednji put posjećena: 30.8.2009. godine).
OHR, 2007.
„Sl. n. FBiH“ broj 1/94 sa višestrukim izmjenama i dopunama.
„Sl. gl. RS“ broj 6/92 sa višestrukim izmjenama i dopunama.
Vidi Internet-stranicu: <http://www.ohr.int/ohr-offices/brcko/> (posljednji put posjećena: 30.8.2009. godine); „Sl. gl. BD“ broj 1/00 sa višestrukim izmjenama i dopunama.