3. Popunjavanje Predsjedništva BiH

Predsjednik Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva, u julu 2000. godine, prije isteka svog mandata, najavio je povlačenje sa mjesta člana Predsjedništva BiH. Član V/1.a) Ustava BiH predviđa da će svako upražnjeno mjesto „popuniti odgovarajući entitet, u skladu sa zakonom koji će donijeti Parlamentarna skupština BiH”. Međutim, u vrijeme kada je predsjednik Izetbegović objavio svoju namjeru da se povuče, nije bilo tog zakona i, stoga, nije ni postojao pravni mehanizam za popunjavanje upražnjenog mjesta.

Kao odgovor, Parlamentarna skupština je usvojila Zakon o popunjavanju upražnjenog mjesta člana Predsjedništva BiH.²⁷⁹⁷ Prema tom zakonu, predviđeno je da se sljednik bira iz Predstavničkog doma između članova koji su iste etničke pripadnosti i koji su izabrani sa teritorije istog entiteta sa kojeg je i član Predsjedništva BiH koji odlazi. Članovi Predstavničkog doma izabrani sa teritorije istog entiteta, te iste etničke pripadnosti koje je i član Predsjedništva koji odlazi biraju njegovog sljednika. Dom naroda mora potvrditi izbor koji je izvršio Predstavnički dom. Ovaj zakon ispunjava samo dva ustavna kriterija, a to je da je kandidat koji popunjava upražnjeno mjesto člana Predsjedništva BiH „iz odgovarajućeg entiteta” i da je odgovarajuće etničke pripadnosti. Osim toga, pri izboru zamjene ovaj zakon odražava i politiku da se daje prednost članovima Predstavničkog doma koji su izabrani na neposrednim izborima umjesto da se upražnjeno mjesto popuni izborom između članova Doma naroda, članova vlade ili privatnog sektora.

Ubrzo nakon usvajanja Zakona o popunjavanju upražnjenog mjesta člana Predsjedništva BiH, Visoki predstavnik je nametnuo izmjene i dopune tog zakona.²⁷⁹⁸ Visoki predstavnik je stavio prigovor na odredbu navedenog zakona kojom se, u stvari, dopušta da Dom naroda blokira imenovanje Predstavničkog doma, te zatim omogućava da klub delegata u Domu naroda koji predstavlja relevantni konstitutivni narod popuni upražnjeno mjesto. Time je stvorena mogućnost da su tri od pet članova kluba delegata relevantnog konstitutivnog naroda mogla izabrati zamjenu za člana Predsjedništva. U slučaju predsjednika Izetbegovića stvorena je mogućnost da su tri od pet bošnjačkih delegata u Domu naroda mogla blokirati imenovanje koje je Predstavnički dom predložio, a zatim imenovati svog kandidata na upražnjeno mjesto. Takva mogućnost, prema kojoj tri delegata koji se ne biraju neposredno mogu na kraju imenovati člana Predsjedništva, prema mišljenju Visokog predstavnika, bila bi nedemokratska.

Takođe, Visoki predstavnik je stavio prigovor na odredbu navedenog zakona kojom bi se omogućilo da Predstavnički dom popuni upražnjeno mjesto člana Predsjedništva u posljednjim danima svog mandata. U to vrijeme izbori za Predstavnički dom i Predsjedništvo su se vršili u različitim periodima, čime je stvorena mogućnost da Dom koji odlazi sa vlasti može imenovati kandidata koji bi zamijenio člana Predsjedništva koji bi ostao na vlasti još dvije godine, tj. do narednih predsjedničkih izbora. Ovo se moglo desiti kad je riječ o slučaju predsjednika Izetbegovića, koji je najavio da će se povući u oktobru 2000. godine, a održavanje izbora za Predstavnički dom je bilo planirano za novembar te godine, dok je održavanje predsjedničkih izbora bilo planirano za 2002. godinu. Visoki predstavnik je smatrao da je ova odredba mogla podstaknuti člana Predsjedništva i njegovu stranku da odluče da usklade vrijeme povlačenja na osnovu procjene koji bi dom, postojeći Predstavnički dom ili novi, bolje poslužio njihovim interesima.²⁷⁹⁹ Visoki predstavnik je smatrao da u ovakvim slučajevima Predstavnički dom koji odlazi sa vlasti treba popuniti upražnjeno mjesto na privremenoj osnovi, a da nakon izbora novi Predstavnički dom popuni tu poziciju trajno.

Odlukom Visokog predstavnika obuhvaćena su oba prigovora. Mogućnost da na kraju Dom naroda popuni upražnjeno mjesto člana Predsjedništva BiH uklonjena je navedenom odlukom. Prema izmjenama i dopunama, navedeni zakon omogućava da, ukoliko je Dom naroda prethodno odbacio dva nominovana kandidata, Predstavnički dom popunjava upražnjeno mjesto bez odobrenja Doma naroda. Amandmanima Visokog predstavnika je, takođe, precizirano da u slučaju da mjesto člana Predsjedništva ostane upražnjeno 120 dana prije kraja mandata Predstavničkog doma, aktuelni predsjednik ili zamjenik predsjednika Predstavničkog doma privremeno popunjava upražnjeno mjesto člana Predsjedništva BiH, a trajnu zamjenu člana nakon izbora imenuje novoizabrani Predstavnički dom. Mandati Predstavničkog doma i Predsjedništva su usklađeni 2002. godine, čime je otklonjen prvobitni razlog za donošenje ovog amandmana. Sada aktuelni predsjednik ili zamjenik predsjednika Predstavničkog doma privremeno zamjenjuje člana u periodu od 120 dana prije kraja mandata Predstavničkog doma/Predsjedništva, ali se upražnjeno mjesto člana Predsjedništva BiH automatski popunjava izborom novih članova Predsjedništva.