(c) Traženje i utvrđivanje uporednih grupa

Povreda zabrane diskriminacije ne postoji uvijek kada određene osobe budu nejednako tretirane. Prema tome, mora se prvo utvrditi da li se određene osobe u analognoj ili istoj situaciji drugačije tretiraju da bi se onda preispitalo da li postoji opravdan razlog ili objektivno obrazloženje za takvo nejednako tretiranje.²²⁶² Znači, potrebno je da utvrdimo da li postoje uporedne grupe. Prema tome, osoba ne može tvrditi da je diskriminisana u odnosu na samu sebe u različitim situacijama.²²⁶³

Nije nužno da se radi o identičnim situacijama. Ustavni sud BiH, naprimjer, prihvatio je da se radi o uporedivoj situaciji kada poslodavac, uprkos činjenici da je imao četiri slobodna profesorska mjesta, raspiše javni konkurs samo za tri.²²⁶⁴ Takođe, i sudske tužbe mogu biti uporedive.²²⁶⁵ U principu, nisu uporedive situacije kada je u jednom slučaju bila na snazi određena pravna norma, ključna za predmetni slučaj, a u drugom nije,²²⁶⁶ ili je, u međuvremenu, zakonska norma promijenjena.²²⁶⁷ Tako, ne postoji diskriminacija ukoliko penzioneri JNA koji su za vrijeme vojne službe uplaćivali doprinose u penzioni fond JNA u Beogradu, a imali sjedište u Sarajevu, prime manje penzije od kolega koji su doprinose uplaćivali u fond u Sarajevu. Razlog za to je činjenica da ova prva kategorija nije stekla pravo prema sarajevskom fondu. Osim toga, ukoliko bh. penzioni fond, ipak, zbog humanitarnih razloga, odluči da i ovoj kategoriji isplaćuje određeni iznos penzije, to ne znači da oni imaju pravo da budu ravnopravni.²²⁶⁸

Međutim, diskriminacija postoji u odnosu na pravo na socijalno osiguranje iz člana 9. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima ukoliko se povratniku koji se vrati u FBiH (u kojoj je prije rata i živio i ostvario prava na socijalnu zaštitu, uključujući pravo na penziju) ne jamče ista prava iz socijalnog osiguranja kao ona koja imaju osobe koje nisu napuštale FBiH za vrijeme rata. Pri tome, status povratnika, u smislu Aneksa 7. DMS, Dom za ljudska prava tumači usko u vezi sa etničkom pripadnošću, tako da se nejednako postupanje veže za jedan od tzv. statusa (nacionalnost) u smislu člana II2.b) Aneksa 6. DMS. Proces povratka izbjeglica i raseljenih lica, kao centralni element mirovnog sporazuma, biće ugrožen ukoliko se penzioneri ne uspiju vratiti u FBiH, jer oštećena lica iz RS, koja imaju niže penzije, ne mogu da ostvare nužan egzistencijalni minimum u FBiH u koju se žele vratiti, a u kojoj su životni troškovi veći.²²⁶⁹ Odlučujuća je činjenica da li se oštećena osoba želi vratiti u FBiH ili ne. Ukoliko je to već učinila (kao, naprimjer, u slučajevima Kličković et al.), ili ukoliko može dokazati da to namjerava, odluka o njenom povratku ne smije da bude dovedena u pitanje činjenicom da povratnik sa manjom penzijom iz RS ne može da obezbijedi sebi životnu egzistenciju u FBiH zbog većih troškova života. U suprotnoj situaciji, znači, nije opravdano da se jednom licu, koje je za vrijeme rata napustilo današnju teritoriju FBiH i preselilo se na današnju teritoriju RS, omogući ostvarivanje prava na penziju iz penzionog fonda FBiH, mada ne želi da se vrati u svoje prijeratno mjesto življenja.²²⁷⁰