(a) Zakonitost miješanja u pravo na imovinu

Miješanje u pravo na imovinu je dozvoljeno samo „pod uslovima predviđenim zakonom […]“. Obaveza zakonitosti ima centralni značaj u okviru principa pravne države da bi se opravdale intervencije svake vrste u pravo vlasništva.¹⁹⁵⁹ Dakle, ovaj princip se jednako odnosi i na de facto i na de iure lišavanje.¹⁹⁶⁰

U svakom slučaju, miješanje koje nema nikakvu zakonsku osnovu je nezakonito, recimo, ako uprava oduzme zakoniti posjed, a pri tome se ne pridržava postupka oduzimanja prava posjeda propisanog zakonom.¹⁹⁶¹ Pri tome pojam „pravne osnove“ ne obuhvata samo zakone već i ostale opšte pravne akte, kao, naprimjer, uredbe ili akte javnih preduzeća (statuti itd.) na osnovu kojih poslodavac isplaćuje naknadu za rad, ukoliko takvi akti ispunjavaju standarde iz EKLJP (javnost, tj. pristupačnost i transparentnost).¹⁹⁶²

Međutim, miješanje je nezakonito i onda kada za njega postoji pravna osnova, ali je ta pravna osnova neusaglašena sa Ustavom BiH, tj. sa Konvencijom. Prema EKLJP, zakonska osnova, prije svega, mora biti pristupačna pojedincu i dovoljno jasno formulisana.¹⁹⁶³ Ako toga nema, onda oštećeno lice nije u stanju – eventualno samo uz profesionalnu podršku – da se ponaša u skladu sa zakonom i da ocijeni kakve će biti posljedice njegovog ponašanja. Apsolutna predvidljivost, do u detalje, nije neophodna, budući da je iskustvo pokazalo da je ona, zapravo, nemoguća. I mada treba težiti što većoj predvidljivosti, ona, ipak, može dovesti do pretjerane rigidnosti zakonske regulative. Zakon mora biti oblikovan tako da zadrži aktuelnost i da se može primijeniti i u stvarnosti koja se mijenja. Stoga se zakoni moraju služiti neodređenim terminima, čije su tumačenje i primjena u praksi prepušteni sudovima i upravi, tj. nadležnim organima.¹⁹⁶⁴ Upotreba neodređenih pravnih termina stoga je i neophodna i dopuštena, ali u spornom slučaju mora biti moguće njihovo sudsko preispitivanje.¹⁹⁶⁵

S obzirom na to da svako miješanje u pravo na imovinu mora biti u skladu sa Ustavom BiH, pa, prema tome, i sa EKLJP, i Ustavni sud, kao i ostali sudovi i uprava su obavezni da, prilikom ispitivanja zakonitosti miješanja, preispitaju i usklađenost samog zakona koji primjenjuju sa Ustavom BiH i EKLJP.¹⁹⁶⁶ U ustavne standarde, pri tome, ubrajaju se ne samo ljudska prava i slobode već i ustavnopravni principi kao što su pravna država ili podjela vlasti.¹⁹⁶⁷ Tako, recimo, situacija u kojoj izvršna vlast uredbom ili prešutno odgađa da izvrši pravosnažne presude predstavlja kršenje principa podjele vlasti, jer ona nema pravo da se miješa u sudsku vlast na taj način.¹⁹⁶⁸ Da bi miješanje bilo zakonito, naravno da je neophodno primijeniti pravilan zakon, i to primijeniti ga korektno, a ne arbitrarno. To, recimo, neće biti slučaj ako pravna osnova koja se koristi nije više na snazi,¹⁹⁶⁹ ako se zakon primjenjuje pogrešno ili arbitrarno,¹⁹⁷⁰ ili ako se miješanje temelji na pogrešnom zakonu.¹⁹⁷¹

Ako miješanju nedostaje pravna osnova, ili ako je pravna osnova protivustavna, ispitivanje srazmjernosti, tj. proporcionalnosti miješanja onda nema značaj.¹⁹⁷²

I miješanja koja ne uzimaju u obzir odluke Visokog predstavnika ili privremene mjere Doma za ljudska prava su nezakonita.¹⁹⁷³ Mjere koje su u početku imale zakonsku osnovu ne smiju se održavati ukoliko se ta zakonska osnova naknadno ukine. U tom smislu, privremena dodjela napuštenih stanova izbjeglicama na osnovu Zakona o napuštenim stanovima na početku je možda i bila obuhvaćena zakonom. Ali, ako je zakonska osnova u međuvremenu ukinuta, a sve upravne, sudske i druge odluke koje su donesene primjenom tog zakona stavljene van snage, onda ni nastavljanje dodjele stanova trećim licima (sada više) nema zakonsku osnovu.¹⁹⁷⁴ Isto tako, zakonska osnova nedostaje i ako je ona, u međuvremenu, poništena sudskom odlukom.¹⁹⁷⁵