c. Pretpostavka nevinosti – in dubio pro reo (član 6. stav 2. EKLJP)

(član 6. stav 2. EKLJP)

Na osnovu člana 6. stav 2. EKLJP, smatra se da je lice koje je optuženo za određeno krivično djelo nevino dok se ne dokaže suprotno. Pretpostavka nevinosti je poseban odraz principa pravičnog suđenja. Ona ima cilj da osumnjičeno lice štiti od različitih procjena pravosudnih organa ili izjava službenika, koje se svode na procjenu vinosti osumnjičenog lica a da njegova krivica nije zakonski utvrđena. Sud ne smije da započne postupak sa predrasudom o krivici lica, tj. sa već izgrađenim stavom o krivici.¹³⁷² Prema tome, postoji povreda prava na pretpostavku nevinosti ako sud proglasi optuženog da je kriv iako se optuženi nije mogao braniti, a tužilaštvo očigledno nije dostavilo dokaze o njegovoj krivici.¹³⁷³

Pretpostavka nevinosti i princip pravičnog suđenja garantuju i pravo, tj. štite svakoga od samoinkriminacije/samooptuživanja (stavljanje krivice samom sebi na teret, tj. priznavanje vlastite krivice). Krivični sud koji koristi dokaze dobijene prisilom krši član 6. stav 1. EKLJP.¹³⁷⁴ Osumnjičeni, tj. optuženi ima pravo, a ne i obavezu, da se brani u postupku. Ukoliko ne iznosi svoju odbranu, sud ne smije zaključiti da je to lice krivo za djelo za koje se tereti. Teret dokazivanja leži uvijek na institucijama koje su zadužene za krivično gonjenje. Ukoliko sud nije ubijeđen u krivicu optuženog, ili sumnja u njegovu krivicu, optuženi mora biti oslobođen optužbe.¹³⁷⁵ Dalje, pretpostavka nevinosti uslovljava krivični sud da, ako smatra da je optuženi kriv, mora sa sigurnošću utvrditi činjenice koje terete optuženog. S druge strane, činjenice koje idu u korist okrivljenog moraju se uzeti u obzir kao utvrđene čak i onda kada su samo vjerovatne, tj. kada postoji sumnja da one postoje.¹³⁷⁶ Sama činjenica da optuženi, tj. odbrana, pobija dokaze tužilaštva ne sprečava sud da ocijeni te dokaze kao vjerodostojne i utvrdi činjenice na osnovu njih.¹³⁷⁷ Uzimanje u obzir ranijih osuđivanja, na način propisan zakonom, nije samo po sebi kršenje prava na pravično suđenje i kršenje pretpostavke nevinosti.¹³⁷⁸

Izjave nadležnih organa u prethodnom postupku ili u okviru „vanprocesnih“ aktivnosti, u kojima se navodi da postoji sumnja da je određena osoba izvršila krivično djelo, da je lišena slobode, da je priznala izvršenje krivičnog djela ili slično, ne krše princip pretpostavke nevinosti sve dok nadležni organ ne dostavi formalnu izjavu da je ta osoba kriva za izvršenje krivičnog djela.¹³⁷⁹ Suprotno tome, član 6. stav 2. EKLJP je povrijeđen ukoliko sud već u svom nalogu o lišavanju slobode smatra da je osumnjičeni kriv za izvršenje krivičnog djela.¹³⁸⁰ Osim toga, povreda pretpostavke nevinosti se, takođe, utvrđuje tamo gdje su nadležni organi prouzrokovali negativne posljedice (donijeli, naprimjer, jedan upravni akt) za određenu osobu van samog krivičnog postupka, koje su zasnovane samo na pretpostavci da će navedena osoba biti proglašena krivom za izvršenje krivičnog djela.¹³⁸¹ Međutim, princip pretpostavke nevinosti ne može se primijeniti ni u slučaju da se donese odluka o oduzimanju državljanstva,¹³⁸² ni u slučaju da se donese odluka o uskraćivanju prava na ulazak u zemlju, prava na boravak ili odluka o deportaciji osobe,¹³⁸³ jer se tom odlukom ne odlučuje ni o „građanskom pravu ili obavezi“, ni „o osnovanosti bilo kakve krivične optužbe“ protiv te osobe. Prema tome, negativna posljedica se mora odnositi na određeno „građansko pravo ili obavezu“, tj. na krivičnu optužbu u smislu člana 6. stav 1. EKLJP. Dalje, princip pretpostavke nevinosti može se primjenjivati u pojedinom slučaju i van krivičnog postupka ukoliko postoji dovoljno čvrsta veza sa krivičnim postupkom.¹³⁸⁴ Jer, u određenim okolnostima, protivno principu pretpostavke nevinosti mogu postupati ne samo sudija i sud već i druge državne institucije.¹³⁸⁵ Na taj način član 6. stav 2. EKLJP se može primijeniti i nakon okončanja krivičnog postupka, naprimjer, u postupku o troškovima postupka ili u postupku o naknadi štete zbog nezakonitog istražnog pritvora.¹³⁸⁶ U postupku oduzimanja državljanstva, prema stavu DLJP, pretpostavka nevinosti može da se primijeni ukoliko se za vrijeme krivičnog istražnog postupka oduzme državljanstvo samo na osnovu sumnje o učinjenom krivičnom djelu, a da nadležna institucija sama ne procijeni dokaznu građu, te, primjenjujući osnovne principe dokaznog postupka, izvede zaključke u vezi sa ključnim činjenicama. Naime, postupajući na takav način, nadležni upravni organ, s ciljem oduzimanja državljanstva, zloupotrebljava status osumnjičenih osoba u krivičnopravnom postupku, istovremeno povređujući princip pretpostavke nevinosti.¹³⁸⁷

U predmetu broj CH/02/8679 apelantima je oduzeto državljanstvo sa obrazloženjem, između ostalog, da su osumnjičeni za pokušaj izvršenja međunarodnih terorističkih aktivnosti; prema tome, u trenutku sticanja državljanstva prešutjeli su namjeru da će povrijediti Ustav i zakone Bosne i Hercegovine. Dom za ljudska prava je obrazloženje upravnih organa shvatio na sljedeći način: upravni organi su isključivo na osnovu činjenice da su protiv podnosilaca prijava pokrenuti krivični postupci (koji, prema tome, uopšte nisu dokazani) zaključili da su svoja državljanstva stekli pomoću prevare ili na druge načine navedene u relevantnim odredbama, jer su sudu prešutjeli namjeru da će se uključiti u takve terorističke aktivnosti u vrijeme kada su odobreni njihovi zahtjevi za dobijanje državljanstva i da će, tim putem, povrijediti Ustav i zakone Bosne i Hercegovine.¹³⁸⁸

U suprotnom, princip pretpostavke nevinosti ne sprečava da se u parničnom postupku ustanovi odgovornost optuženog za radnje koje mogu predstavljati krivično djelo čak i onda kada on nije osuđen u krivičnom postupku.¹³⁸⁹ Takođe, rješenje o obustavljanju krivičnog postupka zbog primjene zakona o amnestiji i, s tim u vezi, postupak o troškovima postupka ne govore o krivici ili nevinosti optuženog u smislu člana 6. stav 2. EKLJP, tako da se princip pretpostavke nevinosti ne može primijeniti.¹³⁹⁰

Izvještaji pisanih medija o krivičnim postupcima u pojedinim slučajevima mogu imati štetne posljedice na pravičnost postupka, posebno u vezi sa principom pretpostavke nevinosti. Takvi izvještaji u određenoj mjeri ne mogu se izbjeći, ali se od sudije očekuje da se od izvještaja distancira, te da o predmetnom slučaju presudi isključivo na osnovu izvedenih dokaza u postupku i utvrđenih činjenica. Osim toga, u vezi sa tim problemom, sloboda medija i sloboda izražavanja mišljenja, kao i pravo državnih institucija da informišu javnost o krivičnim postupcima imaju određenu ulogu. Sudovi ne mogu da rade u vakuumu. Podnošenje izvještaja i komentara o postupcima doprinose na svoj način javnosti rada, te je to potpuno saglasno principu javnosti postupaka iz člana 6. stav 1. EKLJP.¹³⁹¹ Očigledno je da je isključena svaka mogućnost povrede principa pretpostavke nevinosti ako mediji izvještavaju o pravosnažnom osuđivanju optuženog (sada, dakle, osuđenog), jer pretpostavka nevinosti važi samo do osude.¹³⁹²