Idi na sadržaj

Prosuđivanje pristrasnosti zavisi od subjektivnog i objektivnog kriterija. S jedne strane, potrebno je ispitati da li je sud, odnosno sudija koji odlučuje u predmetu subjektivno nepristrasan, uzimajući u obzir njegova lična ubjeđenja. Ukoliko nema elemenata za pristrasnost, njegova nepristrasnost se pretpostavlja. Stranke u postupku mnoge okolnosti mogu da dožive ili da im budu povod da zaključe da je sudija subjektivno pristrasan. Ipak, pristrasnost sudije temelji se na mnogo većem od same paušalne tvrdnje, zasnovane na subjektivnom osjećanju stranke u postupku.1151 S druge strane, potrebno je razmatrati objektivno kako u jednom krivičnom postupku javnost i – ne i nužno – optuženi doživljavaju ne/pristrasnost sudije.1152 Pri tome, osim nastupa sudije, ulogu imaju i druge okolnosti, čak i to da li sudija samo izgleda ne/pristrasan. Jer, cilj ovog zaključka jeste povjerenje koje sudovi moraju prenijeti na javnost u demokratskom društvu. Prema tome, ukoliko postoje razumni razlozi koji govore u prilog tvrdnji o pristrasnosti sudije, ili nam se opravdano tako čini, jer je, naprimjer, sudija već učestvovao ili odlučivao u ranijoj fazi istog postupka, sudija ne bi trebalo da sudi u konkretnom slučaju.1153 Nalaženje dokaza o objektivnoj pristrasnosti je vrlo često olakšano činjenicom da sâm zakon propisuje i sankcioniše takve situacije, tj. okolnosti.1154 Tako, pristrasan sudija je onaj čiji bračni drug učestvuje u krivičnom postupku kao oštećeni.1155

Da bi se prihvatila tvrdnja o pristrasnosti sudije, sudska praksa je postavila visoke prepreke. Obrazlaganje i teret dokazivanja o nedostatku nepristrasnosti sudije leže na stranci koja to tvrdi.1156 Paušalni navodi, naprimjer, da je sud pri odlučivanju podlijegao pritisku medija ili pritisku protestanata određene interesne grupe1157 ili pritisku etničke lojalnosti1158 ne zadovoljavaju konkretan zahtjev da se dokaže da postoji nedostatak nepristrasnosti sudije. Čak i kada sudija sudi u žalbenom postupku, a svojevremeno je radio kao sudija na sudu prve instance, mada nije učestvovao u konkretnom predmetu u prvostepenom postupku, on nije pristrasan samo zbog te činjenice.1159 Sudija nije pristrasan ni onda kada je učestvovao u dva različita krivična predmeta protiv iste osobe, jednom u postupku za određivanje pritvora, a drugi put kao sudija u prvostepenom postupku.1160 Ne može se tvrditi da je sudija pristrasan i da odlučuje pod pritiskom oštećenog samo zbog toga što je oštećeni prisustvovao krivičnom postupku.1161 Takođe, ukoliko sud ne odlučuje u predmetima prema njihovom protokolarnom redu, ne može se zaključiti da je sud pristrasan.1162 Dalje, ne može se tvrditi da je sud pristrasan i da povlađuje „moćnim strankama“ samo zbog činjenice da u postupku, kao stranka, učestvuje jedno veliko privredno preduzeće.1163 Tužilaštvo je samo jedna od strana u postupku i sud mora biti nepristrasan i nezavisan u odnosu na taj organ. Međutim, činjenica da i sud i tužilaštvo rade u istoj zgradi ne dozvoljava per se da se zaključi da je sud pristrasan.1164 Sudija je pristrasan ukoliko odmah nakon zaključenja glavnog pretresa pročita unaprijed pripremljenu pisanu presudu kojom se optuženi osuđuje na kaznu zatvora.1165

Vrlo često u apelacijama se postavlja pitanje o pristrasnosti sudije zbog činjenice da učestvuje u jednom istom krivičnom predmetu u odlučivanju u različitim fazama postupka. Ovo višestruko učestvovanje u različitim fazama postupka, u principu, ne čini sudiju pristrasnim u smislu člana 6. stav 1. EKLJP.1166 U sljedećim konstelacijama stvari Ustavni sud, DLJP i KLJP pri USBiH nisu ustanovili da postoji problem: isti sudija sudi u drugostepenom vijeću, kao i u žalbenom izvršnom postupku;1167 isti sudija učestvuje u istražnom postupku, te odlučuje o prigovoru na optužnicu;1168 isti sudija odlučuje o rješenju o produženju pritvora, kao i u prvostepenom postupku1169 ili u drugostepenom postupku;1170

isti sudija odlučuje o pojedinim pitanjima iz prethodnog postupka, kao i o žalbi u drugostepenom postupku;1171 isti sudija odlučuje o razdvajanju krivičnih postupaka i učestvuje u prvostepenom postupku;1172 isti sudija odlučuje u ponovljenom prvostepenom postupku, nakon ukidanja prvostepene presude i vraćanja predmeta na novi postupak i odlučivanje drugostepenog suda; isti sudija po drugi put odlučuje u žalbenom postupku, nakon što je predmet bio vraćen prvostepenom sudu na novi postupak.1173 Indicija o pristrasnosti sudije u ovim slučajevima postoji ukoliko sudija a priori zasnuje ili podrži u svojoj odluci iz prethodne faze postupka stav o krivici osumnjičenog, tj. optuženog.1174


Footnotes

  1.  AP 48/06, tačka 28.

  2.  AP 71/02, tačka 31.

  3.  CH/97/51-D&M, stav 47, i CH/97/110-D&M, stav 72. u vezi sa ESLJP, Fey protiv Austrije od 24.2.1993. godine, serija A broj 255, stav 28, i Ferrantelli etal. protiv Italije od 7.8.1996. godine, Zbirka odluka ESLJP 1996-III, stav 58; CH/98/548-M, stav 45; CH/98/548-M, stav 46. i dalje u vezi sa ESLJP, Hauschildt protiv Danske od 24.5.1989. godine, serija A broj 154, stav 48; CH/00/6558-D&M, stav 59. u vezi sa ESLJP, De Cubber protiv Belgije od 26.10.1984. godine, serija A broj 86, stav 24; CH/00/6558-D&M, stav 61; CH/01/7248-D&M, stav 216. i dalje.

  4.  AP 1070/06, tačka 40.

  5.  AP 98/04, tačka 22.

  6.  AP 10/03, tačka 27; AP 600/04, tačka 26.

  7.  AP 215/05, tačka 72.

  8.  AP 108/04, tačka 29.

  9.  AP 543/03, tačka 23; slično, AP 2367/05, tačka 30.

  10.  AP 450/04, tačka 25; slično, AP 1112/04, tačka 33.

  11.  U 162/03, tačka 29.

  12.  U 47/03, tačka 25. i dalje.

  13.  AP 962/04, tačka 36.

  14.  AP 767/04, tačka 33.

  15.  AP 74/04, tačka 26.

  16.  CH/98/548-M, stav 52.

  17.  AP 689/04, tačka 28. i dalje.

  18.  AP 255/03, tačka 22.

  19.  AP 543/04, tačka 29; CH/99/2625-D, stav 13. i dalje.

  20.  AP 767/04, tačka 28. i dalje.

  21.  CH/99/2625-D, stav 12. sa uputom na ESLJP, Saraiva de Carvalho protiv Portugala od 22.4.1994. godine, serija A broj 286, str. 38, stav 35; AP 525/04, tačka 19. i dalje.

  22.  AP 23/06, tačka 31.

  23.  CH/00/6558-D&M, stav 62. i dalje sa daljnjim referencama iz strazburške prakse; uporedi, takođe, izdvojeno mišljenje sudije Grassoa; AP 587/05, tačka 23.

  24.  CH/99/2625-D, stav 12. sa uputom na ESLJP, Hauschildt protiv Danske od 24.5.1989. godine, serija A broj 154, str. 22-23, stav 52.

Traži odluku US

Share this page

This site is registered on wpml.org as a development site. Switch to a production site key to remove this banner.