(b) Nove teorije o pluralizmu

Polazeći od strukturalnog značenja slobode mišljenja za „demokratsko društvo“, ESLJP je posljednjih godina pojmu pluralizma dodao novu, posebnu, veoma značajnu dimenziju, koja se, prije svega, može opisati izrazom kulturni pluralizam. U vezi s tim, dobar primjer je presuda Gorzelik et al. protiv Poljske. U ovom predmetu ESLJP opisuje ulogu pluralizma u demokratskom društvu na sljedeći način:

„Jer, pluralizam se gradi na istinskom priznavanju i uvažavanju različitosti i dinamici kulturnih tradicija, etničkim i kulturnim identitetima, religijskim vjerovanjima, umjetničkim, literarnim i socio-ekonomskim idejama i konceptima. Harmonična interakcija pojedinaca i grupa sa različitim identitetima je esencijalna za ostvarivanje socijalne kohezije [naglasak autora]. Prirodno je da tamo gdje civilno društvo funkcioniše na zdrav način, participacija građana u demokratskim procesima bude ostvarena u velikoj mjeri kroz pripadnost asocijacijama koje se mogu integrisati jedna sa drugom i ostvarivati zajednički cilj.“¹⁵⁷

To ne znači samo da država treba, prije svega, da štiti manjine – što je u Bosni i Hercegovini, bez sumnje, nužno – već, takođe, da se pluralističko društvo ne sastoji samo iz rigidnih grupa, nego da se gradi pretpostavljenom interakcijom pojedinaca i grupa društva, koje treba da bude karakteristično po različitim identitetima i, svakako, da ta mogućnost bude garantovana. Drugim riječima: same po sebi manjine ne smiju da postanu rigidne i opsesivne; mora postojati mogućnost da se o pripadnosti manjinama raspravlja u slobodnoj i otvorenoj debati. Usvajajući takvu sudsku praksu, ESLJP stvara jedno sasvim novo učenje o antropologiji, filozofiji i političkim naukama, koje je u uskoj vezi sa teorijom deliberativne demokratije i koje, kao preduslov za postojanje pluralističkog društva, vidi nužnu prisutnost slobodarske debate, različitih mišljenja i nužnu fleksibilnost individualnih i kolektivnih identiteta.¹⁵⁸

Ovaj novi naglasak na pluralizam je značajan za Bosnu i Hercegovinu, zato što on bolje odgovara jezičkom značenju 3. alineje Preambule Ustava BiH nego značenju koje mu je dao sâm Ustavni sud BiH. Doduše, ESLJP još nije dobio slučajeve koji se vode protiv Bosne i Hercegovine a koji se tiču tog problema. Međutim, bolje i sigurnije bi bilo savjetovati da se više prati društvena dinamika kako se razvoj pluralizma ne bi zaustavio rigidnim ustavnopravnim strukturama.