(b) Strukture multietničkog pluralističkog društva

Ukoliko su prava predstavljanja i učestvovanja u vlasti, principijelno, ograničena na državni nivo, onda ustavnopravni principi zabrane diskriminacije grupa i povratka izbjeglica i raseljenih lica, koji podrazumijevaju mnogobrojne jezike i religije, kao i kulturni pluralizam u društvenom životu, posebno u oblasti odgoja i tradicije, zaslužuje posebnu pažnju i garancije.

To se odnosi na područje društvenog života. U skladu s tim, jezički i religijski pluralizam nisu nužni samo u državnim institucijama nego i u entitetima, u javnom životu, kao, naprimjer, na univerzitetima.¹⁴¹ Okvirni zakon o Javnom radio-televizijskom sistemu predviđa jednaka prava za sve konstitutivne narode zbog čega ne povređuje „vitalni interes“ hrvatskog naroda.¹⁴² Međutim, protivustavna diskriminacija postoji ukoliko se nazivi gradova odnose samo na jedan konstitutivni narod, jer se time narušava integracija konstitutivnih naroda i mogućnost povratka pripadnika drugih konstitutivnih naroda.¹⁴³ Slično tome, protivustavna diskriminacija postoji ukoliko grb, himna i simboli jedne administrativno-teritorijalne jedinice ne uključuju sva tri konstitutivna naroda.¹⁴⁴ Vitalni interes bošnjačkog naroda je ugrožen ukoliko je zakonsko rješenje za ostvarivanje imovinskog prava izbjeglica i raseljenih otežano na neproporcionalan način;¹⁴⁵ suprotno tome, vitalni interes Bošnjaka nije ugrožen sporazumom Bosne i Hercegovine i Hrvatske o posebnim pravima bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane.¹⁴⁶

Treća alineja Preambule Ustava BiH, prema tome, služila je za to da, s jedne strane, konstituiše i zaštiti institucije i postupke jedne multikulturalne i multietničke države a, s druge strane, da konsoliduje te strukture čuvanjem kulturalnog pluralizma društva koji je do tada važio. Međutim, čovjek može sebi da postavi pitanje koliko to odgovara evropskim standardima.